Vlada Republike Hrvatske podržala je prijedlog Ministarstva kulture i medija da se 2021. proglasi Godinom čitanja. Vijest je u među ljubiteljima knjiga dočekana s oduševljenjem jer već godinama pratimo negativne trendove čitanja. Svjetski i domaći trendovi pokazuju da ljudi sve manje čitaju, što je najviše vidljivo nakon puberteta. Poznati hrvatski književnik, srednjoškolski profesor i predsjednik Hrvatskog društva pisaca, Zoran Ferić, smatra da je za to nekoliko razloga:
– To je počelo ranih 1990-ih kroz odnos prema školi, profesorima, odnos prema kulturi i mozgu koji košta 2 marke obio nam se o glavu, ističe Ferić.
Istraživanja pokazuju da čitanje poboljšava komunikaciju, sposobnosti rješavanja konflikata, emotivnu inteligenciju i razvija empatiju kod djece, i – koliko god naslovi za lektiru nisu popularni među učenicima – neosporno je da moderne tehnologije ne mogu nadomjestiti prednosti čitanja koje svaki pojedinac dobiva subjektivno.
– Mogla bih pričati o važnosti čitanja jako dugo – ključno i najbitnije je da smo krenuli u Godinu čitanja i da su osigurana sredstva jer knjiga za djecu i književnici su jako malo vidljivi i treba potaknuti vidljivost čitanja, istaknula je književnica Sanja Polak.
Ministarstvo se to nada promijeniti nizom aktivnosti: međunarodna konferencija, mala noćna čitanja te nagrade za najbolje knjižare i nagrada mladih za književnost. Proglašenjem godine čitanja realizirana je mjera iz Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja, usvojena 2017. godine, kako bi se pridonijelo razvoju kulture čitanja i omogućilo što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem, a ne samo kao zadatak u školi.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je kako je do odluke o proglašenju iduće godine godinom čitanja došlo, između ostalog, i zbog pandemije koronavirusa i činjenice da je čitanje jedna od kulturnih djelatnosti kojoj smo u velikom broju okrenuti u takvim okolnostima. U obrazloženju odluke naglašava se važnost čitanja jer, ‘identifikacijski modeli koji se javljaju u književnosti nude mogućnosti za uspješnije razumijevanje međuljudske komunikacije, bolje rješavanje konflikata ili potpunije shvaćanje onoga što nam u životu pomaže ili što nam prijeti’.
– Čitanje povećava emocije, inteligenciju i toleranciju, a puno je i različitih emocionalno-spoznajnih, stručnih i korisnih razloga za poticanje čitanja, a isto tako je važno čitanje koje razvija samouvjerenost, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive, očigledne, ali su dalekosežno važne za kakvoću života pojedinca i opće dobro zajednice.
Comments are closed.