Srijeda, 5 veljače

3 domaće serije za nahraniti nostalgiju

Ove tri domaće serije će vas ispuniti nostalgijom neovisno koliko godina imate. Na trenutke ćete se uhvatiti kako maštate da ste iskusili bar par trenutaka u tom vremenu ili će vas prizori ulica i prizvuci razgovora vratiti u neko već odavno prošlo vrijeme.

1. Dnevnik velikog Perice

Ako slušate Gabi Novak, Ivu Robića ili Beti Jurković, moglo bi vas zanimati što pjeva Pietro Zafferoni i kako je Perica Šafranek uopće dobio to ime.  Dnevnik velikog Perice serija je u režiji Vinka Brešana i produkciji HRT-a, objavljena 2021. godine. Obe sezone dostupne su za gledanje na stranici HRTi. Dnevnik velikog Perice nastavlja priču započetu filmom Tko pjeva zlo ne misli. U tom kultnom filmu Perica je još mali dječak, ali i glavni narator priče.

U istom tonu nastavlja se i Dnevnik velikog Perice. Njegove misli i pothvate u seriji realizira Živko Anočić, dok njegovog najboljeg prijatelja Josipa Žnidaršića Žnidu oživljava Dušan Bućan. U glavnim ženskim ulogama možete gledati Ivu Babić i Csillu Barath Bastaić. Uz sve nove glumce Anu Šafranek i dalje vjerodostojno prikazuje Mirjana Bohanec-Vidović. Serija je snimljena na istoj lokaciji kao i film stoga glavna mjesta zbivanja ostaju prisutan i aktivan dio priče. Jedino što se mijenja je vrijeme. Perica u dvije sezone otkriva kako je postao muž, ali i obožavan pjevač, sa Žnidom nas vodi na plesnjake, Zagrebački i Opatijski festival, na radio Zagreb. Ovo je priča o ljubavi između dvoje ljudi i ljubavi prema glazbi. Novi lik Nade Žegar osvježava seriju, njezina ljubav prema modi, ali i njen stav čine ju savršenim primjerom jedne moderne žene šezdesetih. Dijalekt i izbor riječi osobito izaziva osjećaj nostalgije. Poštapalice i dijalektizmi kojima se likovi koriste neke će vratiti u mladost, a druge u djetinjstvo. Zagreb je predstavljen kao jedno od temeljnih kulturnih točaka u bivšoj državi i zanimljivo je promatrati ga u novom ruhu vlastite prošlosti. Zabavno je prepoznati skrivene prolaze i kultne dvorane koje i danas pričaju istu staru ili sasvim novu priču. Ova serija nam otkriva oblik i zvuk tadašnje glazbene scene i tajnu uspjeha u šezdesetima, što u braku i prijateljstvu tako i u glazbenom stvaranju. Dnevnik velikog Perice mora biti na popisu obavezne literature za sve ljubitelje ovog divnog grada i laganih šlagera šezdesetih.

2. Crno-bijeli svijet

Ako ste se ikad pitali kako bi bilo živjeti u osamdesetima, ova serija ima odgovor na svako vaše pitanje. U 6 godina snimljene su 4 sezone u kojima se prikazuje 6 godina života u bivšoj državi, sa završetkom u 1986. godini. Primaran fokus je na prikazivanju kulturnog života, ali također odlično prikazuje političku, ekonomsku i medijsku sliku stvarnosti. Seriju Crno-bijeli svijet napisao je Goran Kulenović. Na realizaciji je radio i Igor Mirković također redatelj, ali i novinar. Obojica su osamdesetih bili razigrani tinejdžeri koji su obožavali izlaziti i upijati sve što se oko njih zbiva. Baš kao moji roditelji i mnogi drugi koji su tad bili samo djeca.

Njihova radost ležala je u izlaženju u Studentski centar, Lapidarij, Kulušić, Saloon, Gjuru i kasnije Jabuku. Slušanje radija i čekanje za magnetoskopom dok ponovno ne puste novu stvar od Pankrta ili Prljavaca kako bi ju mogli presnimiti na kazetu. Vrijeme punka, riječkog (i beogradskog) novog vala. Prvih zujanja s frekvencije 101. Novih i starih ljubavi i služenja vojnog roka. Po ploče i traperice se išlo u Trst, a redukcije struje ili vožnja na parne i neparne tablice nisu bili čudni fenomeni. U središtu svega ovog kao što su jednom bili redatelji i mnogi drugi nalaze se i likovi Crno-bijelog svijeta. Voljen Kipčić Kipo kojeg glumi Filip Riđički voljen je novinar što od svojih kolegica to od svojih prijatelja. Njegovog najboljeg prijatelja fotografa Đermana Kurtelu zvanog Žungul igra Slavko Sobin. Cijela priča započinje s novom misterioznom kolegicom Marinom koju glumi Sara Stanić Blažević koja vrlo brzo opravdava sve silne pjesme u kojima se spominje njeno ime. Tada na samom početku Kipo još živi sa svojom majkom Ksenijom koju igra Jelena Miholjević i bratom Željkom još zvanim Žac kojeg je savršeno oživio Karlo Maloča. Ovo je samo mali dio odlično uigrane glumačke postave koja ovu seriju čini onime što ona jest. Neka od nespomenutih, ali itekako bitnih imena su Kaja Šišmanović, Franjo Kuhar, Anica Dobra, Sreten Mokrović, Elizabeta Kukić, itd. Svaki od navedenih likova pričaju jednu perspektivu života u osamdesetima. Svako fura svoj film i kroz četiri sezone svaki lik dobiva priliku u potpunosti ispričati svoju priču. izbor glazbe je besprijekorno dobar i svako toliko se pojavljuju likovi koji su tada bili glavni dio glazbenog, umjetničkog, novinarskog i malo šire rečeno kulturnog života u Zagrebu.

Scenarij je odlično napisan i svaki dijalog pa čak i šutnja pomaže nam bolje shvatiti likove i vrijeme u kojem žive. Iz Crno-bijelog svijeta možemo naučiti koje što o životu tada od priče o prvom golom muškarcu u studentskim novinama do atmosfere na tada popularnim radnim akcijama. s obzirom na to da je glavni lik novinar on je uvijek na pravom mjestu u pravo vrijeme. Sve što se desilo u Zagrebu u osamdesetima se vjerojatno desilo u Crno-bijelom svijetu. Ova serija je kao mini vremeplov sa skoro enciklopedijskom arhivom dogodovština koje su obilježile tu epohu. Crno-bijeli svijet sve one koji su tada bili blesavi klinci opet vraća na ulice malo drugačijeg Zagreba, a za sve one koji su se rodili malo prekasno da iskuse to vrijeme tjera da povjeruju roditeljima da su osamdesete zaista bile nevjerojatno doba za biti mlad.

3. Bitange i princeze

Devedesete su bile godine kada je forma sitcoma bila najviše popularna, serije poput Seinfelda i Prijatelja obilježile su tu epohu i utrle put novim redateljima koji su silno htjeli nasmijati publiku. Tako je od 2005. do 2009. snimljen prvi hrvatski sitcom Bitange i princeze. U režiji Gorana Kulenovića, Ivana-Gorana Viteza, Vinka Brešana i Dražena Žarkovića. Na scenariju je radila većina navedenih redatelja u suradnji s puno drugih scenarista i glumaca. Što se desi kada petero sasvim različitih ljudi odjednom postanu cimeri i susjedi. Kako će netko poput nabrijanog fana Dinama živjeti s uštogljenim odvjetnikom i štreberom koji zna sve o filmovima, ali nikada nije imao djevojku. Svako je na putu do vlastite sreće i nekako ju svi pronalaze u zajedničkom životu u istom haustoru. Rene Bitorajac koji je skrojen za ovu ulogu glumi dečka iz centra Robija koji je više puta nekome prodao ciglu. Nespretnog sveznalicu o filmovima i glazbi koje sve tjera da budu realni Kazimira ili kraće Kazu glumi Hrvoje Kečkeš. Njegovog najboljeg prijatelja Tea, uglednog odvjetnika kojeg je žena ostavila i kojem se ugled lagano mrvi glumi Tarik Filipović. Njih trojica čine prvi dio ansambla ove serije koji živi u lijevom stanu. S druge strane zida simbiozu započinju dvije bipolarno različite djevojke. Irena je bivša mlada manekenka koja obara svojim izgledom. Klasična plavuša o kojoj ste čuli stotine viceva koja manjak znanja uspijeva nadomjestiti brzinom jezika. Ovu ulogu igra Mila Elegović-Balić. S druge strane Lucija koju glumi Nataša Dangubić je čudna hipi nastrojena djevojka koja ne bi ni mrava zgazila. Ona počinje raditi u videoteci s Kazom, dok Irena i Robi započinju svoje tenzije odmah u prvoj sceni kada se žučno svađaju oko stana koji oboje žele.

Glavno žarište svih zbivanja u ovoj seriji je istoimeni Pub. U Bitange i princeze dolaze svakodnevno i naši bitange koji ponekad slučajno ispadnu heroji i princeze koje se katkad pretvaraju u žabe. Ovdje svi likovi dijele svoje probleme i kroz zajednički humor grade čvrsta prijateljstva. Saznajemo što jedni o drugima misle, što ne vole i kako najbolje riješiti sitne nesporazume. Za glazbu je većinski bio zadužen Mile Kekin koji se i sam bezbroj puta pojavljuje u seriji. Također je sa svojim bendom Hladno Pivo snimio odjavnu špicu serije koju mnogi smatraju glazbenim hitom tog vremena. Videoteka pogotovo budi osjećaj nostalgije, i svi rođeni kasnih devedesetih i ranih dvijetisućitih će se rado prisjetiti mukotrpnog traženja novih crtića i filmova. Tada je to bio novi prozor u svijet filmova i kulture. Format ove serije i načinu na koji na snimljena i napisana budi asocijacije na zlatno doba sitcoma. Ovu seriju bih nazvala hrvatskom verzijom Prijatelja. Mene, ali i mnoge druge mlade vraća u djetinjstvo. Garantiram da će vas ova serija nasmijati i učiniti vas zahvalnima što Netflix postoji. Ova serija je u cijelost dostupna na YouTube-u.

Sve slike koje su korištene u ovom članku su isječci scena iz samih serija i pripadaju produkcijskim kućama koje su snimile ove serije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)