Press "Enter" to skip to content

53% otpada od hrane stvara se u kućanstvima

Statističko istraživanje o otpadu od hrane provedeno je u siječnju 2021. godine. Projekt je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s tvrtkom za istraživanje i savjetovanje tržišta Ipsos d.o.o. Glavni cilj istraživanja bio je unaprjeđenje sustava praćenja gospodarenja otpadom od hrane. Projekt je obuhvatio istraživanje nad 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, a uključena su bili i OPG-ovi.

53% sveukupnog otpada stvara se u kućanstvima, 30% u preradi i proizvodnji hrane I 17% u ugostiteljskom sektoru – sveukupno 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku.

Slikoviti opis količine otpada hrane u Hrvatskoj, izvor: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/021_otpad/Statistike/Otpad%20od%20hrane%20-%20prezentacija.pdf

U kućanstvima 60% otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično. Jestivi dio čini 40%, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti. Kada bi se u potpunosti spriječio nastanak jestivog dijela otpada od hrane, količine miješanog komunalnog otpada smanjio bi se za 4%.

U kućanstvima najviše se baca meso, pa slijedi voće, povrće i krumpir. Malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka trajanja i nejestiva/uništena hrana.

Trećina kućanstava najčešće hranu baca u miješani komunalni otpad. Dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno. 22% kućanstava to čini svki dan, a jednom do dvaput mjesečno 11% kućanstva. Logika slijedi, što češće kućanstva kupuju hranu, ujedno bacaju I veće količine hrane.

Slikoviti opis količine bačene hrane po tipu namirnica u Hrvatskoj, izvor: isto

Tijekom 2018. i 2019. doneseni su novi europski propisi kojima se regulira otpad od hrane kako bi se smanjenjila količina otpada od hrane. Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić rekao je kako ovi podaci pokazuju da svaki pojedinac može učiniti mnogo na svakodnevnoj razini u cilju smanjenja količine otpada od hrane, što doprinosi nacionalnim, ali i globalnim ciljevima. Također, poslovni sektor bi se više nego ikad trebao okrenuti principima održivih modela poslovanja.

Možemo se zapitat i što je s našom borongajskom menzom. Koliko se tamo otpada stvara na dnevnoj, mjesečnoj, godišnjoj bazi? I paziš li da pojedeš sve što kupiš ili nije toliko važno ako ostane komadić nepojedenog kolača?

Više informacija o istraživanju možete pronaći ovdje.