Nedjelja, 22 prosinca

Kupujuem, dakle postojim- doba neutažive potrošnje

Izvor: Pixabay.com
Praznimo li ormare kako bismo se riješili viška stvari ili kako bismo imali mjesta za nakupljanje novih? Odgovor na ovo pitanje bio bi drugačiji prije 10 ili 20 godina za razliku od danas. U svijetu gdje je sve na dohvat ruke ili udaljeno jednim klikom, lako je izgubiti se u moru proizvoda, popusta i dobrih ponuda. Je li kultura konzumerizma postala prijetnja našem društvu, u kojem smjeru se kreće i kakav utjecaj ima na nas?

Za početak Crni Petak

Najčešće uz velike popuste i veliku potrošnju vežemo pojam Crni Petak, odnosno Black Friday, svjetski fenomen kod kojeg se na taj dan u dućanima i trgovačkim centrima diljem svijeta dijele veliki popusti. Pojam Black Friday u kontekstu u kojem ga danas koristimo pojavljuje se 1950-ih u SAD-u. Vezan je uz histeriju koja je nastala dan nakon Dana zahvalnosti kada su svi navalili u dućane da se pripreme za veliku nadolazeću nogometnu utakmicu. Do tada je taj pojam Black Friday imao negativne konotacije zbog povezanosti s ropstvom iz 1800-tih, te financijskom krizom tržišta zlata nedugo nakon toga. 

Iz ovog razloga, Amerikanci su odlučili promijeniti narativ oko ovog pojma te su već unaprijed znajući koja će strka nastati dan nakon Dana zahvalnosti, omogućili sebi profit. Tradicija je opstala, te se svake godine, kao i danas, na dan Crnog Petka očekuju veliki popusti. Da bi stvar bila bolja za nas potrošače, ali i korporacije, period popusta se proširio na dane oko samog petka, pa se danas može očekivati Cyber Monday (popusti ponedjeljkom nakon Crnog Petka) ili Cyber Week (cijeli tjedan popusta).

Jesi li i ti šopingholičar? 

Većina nas se našla u situaciji u kojoj namjerno ili nenamjerno u kratkom roku potrošimo neplanirano puno novaca na novu odjeću, obuću, kozmetiku i slično, pa se sljedeći dan zapitamo „Što mi je ovo trebalo?”. Vjerojatno ste čuli za pojam šopingholičar, koji je upravo to, osoba koja pati od prekomjerne kupovine, često nekontrolirano. 

Na početku nam daje ugodu i pruža zabavu, ali vrlo brzo navika prelazi u ovisnost koja sa sobom nosi negativne učinke. Ova naizgled „navika” može vrlo brzo dovesti do financijskih, socijalnih i emocionalnih problema. 

Uz to, dolazi do gubitka povjerenja među bližnjima, te se osoba može okrenuti drugoj vrsti ovisnosti ili čak kriminalu kako bi zamijenila prvobitnu ovisnost. Iako se često šopingholičarstvo ne prepoznaje kao službena ovisnost, vrlo je česta te velik broj ljudi danas od nje pati ili su na putu. Stoga je važno na vrijeme prepoznati simptome i osvijestiti svoje navike kako bi se izbjegle daljnje posljedice.

Izvor: Pexels.com

Opasnosti konzumerizma

Konzumerizam se definira kao prekomjerna potrošnja dobara i usluga, s naglaskom na materijalno bogatstvo i posjedovanje. Rezultat konzumerizma je prekomjerno trošenje, ali i nagomilavanje nepotrebnih stvari. Uz to, razvija se negativan psihološki efekt, koji donosi nedostatak pažnje prema drugim vrijednostima života poput odnosa s prijateljima i obitelji, ali i zanemarivanje zdravlja. 

Uz pojavu društvenih mreža i pojačanim sponzorstvom viđenim u medijima, ljudi osjećaju pritisak kupiti više proizvoda  vođeni idejom da im je sve to potrebno. To je problem i za djecu, koja nemaju dobar uzor i temelj za to kako raspolagati novcem i materijalnim stvarima, što je vidljivo danas na primjeru navala na kozmetičke proizvode koje nisu njima namijenjene, ali su im reklamirane. Zašto je onda konzumerizam opstao i zašto se pojačava? 

Naime, konzumerizam hrani kapitalističku ekonomiju i godi velikim korporacijama. Kratki odgovor za to je zarada, bez obraćanja pažnje na opasnosti koje nosi, posebice za djecu i mlade. Također, pojavom stranica koje masovno proizvode jeftinu robu poput Temua i Sheinagotovo je nemoguće izbjeći primamljive ponude inovativnih gadgeta koje su kreativna rješenja za svakodnevne probleme. 

Sve u svemu, prekomjerno konzumiranje dobara i usluga koje nam se nude svaki dan definitivno je problem koji moramo osvijestiti i koji ima negativan učinak na naš život i psihičko zdravlje, ali ipak smo sami tvorci svoje sreće te uz kontroliranu kupovinu možemo izbjeći vrtlog u koji nas velike korporacije mogu uvući. 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)