Predsjedničke izbore 2024. godine obilježila je vrlo kratka, ali kampanja puna neuobičajenih događaja. Najmanje se pričalo o programima, a istupi u medije većine kandidata bili su najčešće napadački na svoje protukandidate. Posebno se tu istaknuo HDZ-ov kandidat Primorac koji je paljbu cijelo vrijeme imao usmjerenu na aktualnog predsjednika. Zvao ga je zato na sučeljavanja, no Milanović mu je odgovorio rečenicom koja će obilježiti ovogodišnje izbore – „orao ne lovi muhe“. Ono što je također obilježilo ovu kampanju je neobična situacija u kojoj se našla Ivana Kekin i njezin suprug. Za tajni sastanak s dečkom s Knežije Nikicom Jelavićem čini se, nikad nećemo znati je li bila klopka, kako Kekin objašnjava, ili kleveta, kako se Jelavić brani. Što god bilo, Ivanu Kekin je unazadilo i ostavilo prostora protukandidatima da ju još malo napadaju. Osim napada i vrijeđanja, bilo je i razloga za smijeh. Niko Tokić Kartelo ronio je krokodilske suze sreće kad je uspio skupiti potpise da bude kandidat što je nekima bilo simpatično, drugima odbojno, ali je definitivno zasjenilo sve njegove medijske istupe i obilježilo ga plačljivkom. Osebujan gradonačelnik Sinja Miro Bulj također je kandidat, a kampanjom se pokušava približiti narodu nazivajući sebe pučkim pravobraniteljem. Marija Selak Raspudić već prvim korakom kampanje krenula je u napad na Milanovića i to sloganom „više od karaktera“ kao odgovor na Milanovićev slogan „predsjednik s karakterom“. Tako je i nastavila kroz kampanju. Među kandidatima se našlo i novo lice političke scene, odvjetnik Tomislav Jonjić koji pruža dobru alternativu za sve desničare kojima Primorac baš i nije sjeo.
I dok su se svi međusobno nadvikivali, predsjednik Milanović vodio se svojom rečenicom i kao orao, ignorirao muhe. Imao je minimalan broj medijskih istupa, niti jednom nije sazvao novinsku konferenciju, nikoga nije napadao, a branio se pošalicama i sarkastičnim odgovorima. I sam je shvatio da mu konkurencija nije preoštra i da u ovoj igri najveći neprijatelj može bit samom sebi ako izgovori nešto krivo. Time je posebno oslabio svog najvećeg izazivača, „Plenkovićevog Primorca“ kako ga je nazvao, jer se Primorac u ovoj kratkoj kampanji iz uglednog doktora pretvorio u marionetu postavljenu od strane premijera koji stalno zove u borbu u kojoj nema šanse za pobjedu.
Laura Damnjanović Šalamon