Nedjelja, 7 prosinca

Sukob između predsjednika Republike Hrvatske i Vlade: Zašto tenzije rastu i što to znači za političku stabilnost?

Sukob predsjednika Republike Hrvatske i Vlade

Sukob predsjednika Republike Hrvatske i Vlade posljednjih mjeseci raste, što je ponovno otvorilo pitanje institucionalnih odnosa dvaju najvažnijih političkih centara moći. Tenzije se najviše očituju u području vanjske politike, obrane i sigurnosti, gdje se često pojavljuju suprotna tumačenja Ustava i ovlasti.

Sukob predsjednika Republike Hrvatske i Vlade

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-izjava-za-medije—948601.html

Nesuglasice između dvaju političkih vrhova imaju dugu povijest, ali aktualna razina javne komunikacije posebno zabrinjava stručnjake. Analitičari ističu da se sukob ne vodi samo oko konkretnih odluka, već i oko političkih stilova, osobnih ambicija i predizbornih kalkulacija. Sigurno je kako ti sukobi te manjak kvalitetne komunikacije otežavaju učinkovitost i suradnju.

Kako sukob predsjednika Republike Hrvatske i Vlade utječe na institucije?

U takvoj atmosferi ispaštaju državne institucije, osobito one koje ovise o zajedničkim odlukama predsjednika i Vlade. Blokade imenovanja veleposlanika, nesuglasice oko upravljanja Oružanim snagama ili suprotne poruke upućene partnerima u EU-u i NATO-u mogu ostaviti dugoročan trag na percepciju političke stabilnosti.

Iako stručnjaci naglašavaju da je institucionalni okvir dovoljno čvrst da izdrži ovakve političke tenzije, dugoročno bi česte blokade mogle potaknuti rasprave o potrebnim ustavnim reformama, uključujući jasnije definiranje ovlasti predsjednika. Može se jasno reći da ovakve tenzije i nesuglasice ne idu nikome u prilog.

@vecernjilist

Milanović o Plenkoviću: Anemični. Ne može dva skleka napraviti #milanovic #plenkovic #vecernji #vecernjilist #video #viral

♬ original sound – Večernji list

Brojne društvene mreže, poput TikToka, Instagrama i slično, dodatno potpaljuju i potiču rasprave. Političari putem kratkih videa često prozivaju jedni druge, čime se sukob dodatno širi u sferu medijskoga prostora. Takvi sadržaji brzo se šire i stvaraju dojam da je konflikt svakodnevan, iako se u stvarnosti često radi o izoliranim izjavama. Zbog dinamične i ponekad neprovjerene prirode društvenih mreža, javnost dobiva fragmentiranu sliku političkih nesuglasica, što može dodatno polarizirati i podijeliti birače. Istovremeno, političkim akterima društvene mreže postaju alat za oblikovanje javnog narativa, uz tradicionalne medije.

https://www.instagram.com/p/DAtG0x8ovf3/?utm_source=ig_web_button_share_sheet

https://vjezbe.fhs.hr/wp-admin/post.php?post=16328&action=edit

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)