Posljednji tjedan 2025. godine idealno je vrijeme za pregled godine, za rezimirati i rekapitulirati sve što se dogodilo u 12 mjeseci.
Godina započela inauguracijom
U veljači ove godine, Zoran Milanović položio je svečanu prisegu koja je označila i službeno početak njegovog drugog mandata kao Predsjednika Republike.
Milanović je održao i govor u kojem je upozorio na sve veće podjele koje se događaju u hrvatskome društvu, osvrnuo se na aktualnu svjetsku geopolitičku situaciju, ali na važnost domoljublja:
- – Teško da ima većeg kukavičluka od osporavanja domoljublja, ikome, na temelju razlike u mišljenju, na temelju razlike u nacionalnoj, vjerskoj ili rasnoj pripadnosti. Kao što sam rekao na ovom mjestu prije pet godina, ovo je kuća za sve nas – poručio je Milanović.
Lokalni izbori donijele promjene u većim gradovima
U pregled godine na izmaku treba uvrstiti i stranke koje su se borile za preuzimanje lokalnih uprava i samouprava. Početkom ljeta održani su lokalni izbori, a iako su standardno HDZ-ovske i SDP-ovske utvrde ostale netaknute, dogodile su se i određene promjene.
Upravljanje Rijekom preuzela je Iva Rinčić (Akcija mladih i partnerskih stranaka), osvojila je 41,07 % glasovna još u prvome krugu, a u drugome je pobijedila dotadašnjeg gradonačelnika Marka Filipovića.
Promjena vlasti dogodila se i u Splitu. Dotadašnji gradonačelnik iz redova Centra Ivica Puljak bio je pobjednik prvoga kruga s oko 2 500 glasova više od drugoplasiranog HDZ-ovca Tomislava Šute. Međutim, u drugome se krugu dogodio preokret. Tomislav Šuta osvojio je oko 3 500 glasova više nego Puljak i time preuzeo funkciju splitskog “poteštata”. Puljak se nakon poraza na izborima povukao iz politike.
Inflacija raste, raste i popis proizvoda s ograničenim cijenama
Iako je u 2024. godini zabilježeno usporavanje inflacije koja se u Hrvatskoj događa još od koronakrize, pregled godine na izmaku mora uzeti inflaciju kao jednu od glavnih tema. Hrvatska se smjestila na još jedan neslavan vrh – druga je zemlja u EU s najvišom stopom inflacije.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u Hrvatskoj u studenome, na godišnjoj razini, bila viša za 3.8 % naspram godine prije.
I dok cijene rastu, ministar gospodarstva Ante Šušnjar umiruje:
– Imamo 31 mjesec zaredom povećanu potrošnju. Dobrim dijelom ta potrošnja generira inflaciju. Potrošnja dolazi od gospodarskog rasta, povećanja svih primanja svih građana u Republici Hrvatskoj, koja su povećana politikama Vlade – poručio je resorni ministar.
Vlada je ove godine proširila popis proizvoda kojima je ograničena cijena. Između ostalog, na tom su se popisu našli kravlji sir, šunka, maslac, kava, sapun…
MPT i ZDS kao političko oružje izazvali antifašističke marševe
Marko Perković Thompson ove je godine bio stalna točka unutarnjopolitičkih prijepora, ne zbog svojih glazbenih izdanja, nego zbog simboličke uloge koju ima u javnome prostoru. Nakon što je održao najveći koncert ikada na zagrebačkom Hipodromu, nastale su rasprave na različitim frontovima.
Koncerti, korištenje ustaškog pozdrava “Za dom spremni” i odnos države prema takvom sadržaju ponovno su otvorili pitanja granica slobode izražavanja, odnosa prema prošlosti i selektivne reakcije institucija. Politička desnica nastavila ga je braniti kao domoljubnog izvođača, a lijeve i liberalne opcije upozoravale su na normalizaciju ekstremizma i izostanak jasnog institucionalnog stava.
Krajem godine, dodatno je priču zakomplicirala njegova želja da dvaput napuni zagrebačku Arenu, što mu je gradonačelnik Tomislav Tomašević zabranio.
Thompson se tako ove godine pojavljivao manje kao glazbenik, a više kao politički simbol duboke ideološke podjele u hrvatskom društvu.
Te su podjele dovele do molitelja na trgovima s jedne strane i antifašističkih marševa s druge strane, a ponovno se otvorilo i pitanje odnosa države prema povijesnome revizionizmu. Organizatori marševa upozoravali su na pasivnost institucija, a desni politički akteri marševe su prikazivali kao ideološku provokaciju. Time su antifašistički marševi postali još jedan pokazatelj duboke vrijednosne polarizacije u hrvatskome društvu, ali i simptom nerazjašnjenog odnosa nacije prema vlastitoj prošlosti.
Što donosi 2026. godina?
U pregled godine još se mogu uvrstiti i razne projekcije za godinu koja je tek pred nama. U novu godinu Hrvati ulaze uz velika obećanja Vlade, ali i uz niz strukturnih izazova koji nadilaze dnevnu politiku.
Banski dvori najavljuju nastavak rasta plaća, stabilizaciju inflacije, stambene mjere za mlade, nastavak korištenja europskih fondova kao glavnog razvojnog alata i jačanje međunarodnih odnosa. Istodobno, ključne prijetnje ostaju visoki troškovi života, iseljavanje, demografski pad i sl. Problemi su to koji će u 2026. godini testirati stvarni kapacitet politike da ponudi rješenja, a ne samo obećanja.