Ministarstvo obrane Kraljevine Danske iznijelo je plan za obranu Grenlanda u slučaju invazije Sjedinjenih Američkih Država na taj otok. Prema planu, danski će vojnici “prvo pucati, a kasnije postavljati pitanja”. Danska je potvrdila da će se njene snage pridržavati pravilnika o obrani iz 1952. godine sukladno kojem vojnici moraju odmah izvršiti protunapad na invazijske snage, bez čekanja dodatnih naredbi.
Rastuće napetosti u arktičkom području potaknute namjerama američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland milom ili silom šokirale su Kraljevinu Dansku i europske zemlje. “Dosta je bilo… Nema više fantazija o aneksiji” napisao je na Facebooku u nedjelju premijer Grenlanda, visoko autonomne danske pokrajine, odbacivši bilo kakve planove o američkom preuzimanju otoka.
Kraj NATO saveza?
Nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen upozorila da bi u slučaju američke invazije na Grenland “sve prestalo, uključujući NATO i time sigurnost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata”, europski su se čelnici udružili kako bi dogovorili odgovor EU bloka na prijetnje SAD-a.
Napad jedne članice NATO-a na drugu bio bi povijesni presedan: vojni sukob između saveznika praktički bi poništio temeljna načela kolektivne obrane i međusobnog povjerenja. Zabrinutost u redovima EU još je i veća ako uzmemo u obzir da se unija ogromnim dijelom oslanja na SAD kada je riječ o sigurnosti. Otvoreni sukob s najjačom članicom NATO saveza ostavio bi Europsku Uniju izloženu i ranjivu sa svih strana, praktički bez saveznika.
Očekuje se da će idućeg tjedna održati sastanak u Washingtonu između američkog državnog tajnika Marca Rubia, danskog ministra vanjskih poslova Larsa Lokkea Rasmussena i ministrice vanjskih poslova Grenlanda Vivian Motzfeldt.
Strateška važnost Grenlanda i raspad međunarodnog prava
Grenland, najveći otok na svijetu, ima relativno malo stanovnika, ali iznimno velik strateški značaj. Smješten je između Sjeverne Amerike i Europe te čini ključnu točku za nadzor arktičkih morskih puteva i zračnih koridora, što ima osobiti značaj u vojnom smislu. Osim toga, otapanje leda otvara pristup bogatim nalazištima rijetkih metala, nafte i plina, što dodatno povećava interes globalnih sila.
Promatrajući situaciju u širem kontekstu, tenzije oko Grenlanda uklapaju se u globalni trend preslagivanja međunarodnih odnosa, pogotovo velikih sila. Uz Sjedinjene Američke Države, sve veći interes za Arktik pokazuju Rusija i Kina, svaka sa svojim dugoročnim strateškim ciljevima. Militarizacija regije, jačanje vojnih baza i sve češće vojne vježbe povećavaju rizik od nesporazuma i eskalacije.
Nakon ilegalne američke invazije na Venezuelu, čini se da se raspad međunarodnog prava nastavlja ubrzavati, ustupajući mjesto goloj sili i vladavini jačega.