Američki predsjednik Donald Trump nastavlja poticati rasprave o Grenlandu, ponovno otvarajući pitanje koje je prvi put snažno odjeknulo još tijekom njegova prvog mandata. Podsjetimo se, Trump je još 2019. godine javno spomenuo mogućnost kupnje Grenlanda, što su danska premijerka i grenlandske vlasti odbacile, poručili su kako “Grenland nije na prodaju”. Izjava je izazvala diplomatske napetosti između Washingtona i Kopenhagena. Bijela kuća trenutno ne govori o konkretnim potezima, a Trumpove izjave o strateškoj važnosti Grenlanda ponovno su izazvale reakcije u Europi i među saveznicima SAD-a.
Grenland postao važna geopolitička točka
Grenland je autonomni teritorij pod suverenitetom Danske, posljednjih je godina postao jedno od ključnih geopolitičkih područja zbog ubrzanog topljenja leda, globalnog zatopljenja i otvaranja novih pomorskih ruta. Grenlandska tla sadrže velike količine rijetkih metala, uključujući elemente ključne za proizvodnju baterija, električnih vozila i vojne tehnologije. Upravo ti resursi posljednjih godina privlače pozornost SAD-a, Kine i Rusije. Rusija je modernizirala arktičke vojne baze, dok Kina Grenland promatra kao potencijalnu točku širenja svog gospodarskog utjecaja. Upravo u tom kontekstu Trump naglašava kako Sjedinjene Američke Države moraju imati snažniju ulogu na Arktiku, koji sve više postaje prostor nadmetanja velikih sila. Danska vlada i grenlandske vlasti i ovaj su put jasno poručile da Grenland nije na prodaju te da se svaka rasprava o njegovoj budućnosti mora voditi uz poštovanje prava lokalnog stanovništva. U Kopenhagenu govore kako je pitanje suvereniteta zatvoreno te da su odnosi sa SAD-om važni, ali ne odobravaju pregovore o teritoriju. No, ipak razgovori o većem američkom angažmanu na Grenlandu vode se intenzivnije nego prije.
Riječi analitičara
Politički analitičari procjenjuju da Trumpovo ponovno uključivanje Grenlanda treba promatrati u sklopu unutarnje politike SAD-a. Tema snažne Amerike, kontrole prostora i suprotstavljanja globalnim rivalima dobro se uklapa u njegovo vođenje države. Također to označava i promjenu vanjske politike SAD-a u kojoj Arktik postaje jedno od novih središta sigurnosnog planiranja. Neki političari smatraju da takve Trumpove odluke donose velike rizike. Potiče se osjećaj nesigurnosti u manjim državama i autonomnim teritorijima, koji se mogu naći pod pritiskom interesa velikih sila. Europski analitičari kažu da je malo vjerojatno da će američke snage upadati u Kopenhagen ili da će se oko sudbine Grenlanda voditi rat. Europa se neće sukobiti s Amerikom jer nema snage, a Amerika nema potrebe ratovati s Europom jer joj je dovoljno primijeniti politički i sigurnosni pritisak. Isto tako vjerojatnost da će Grenland promijeniti suverenitet je mala, no svakako je tema koja ima veliko značenje.
Reakcije na društvenim mrežama
Nastale su razne reakcije i teorije na društvenim mrežama. Postoje razni kritičari Trumpa koji ne podržavaju njegovu politiku te neke od njegovih kontroverznih odluka. Zadobio je veliki broj kritika s obzirom na situaciju u Venezueli te nastavlja primati negativne komentare na svoj račun.