Inflacija u Hrvatskoj ušla je u 2026. godinu uz jasne znakove usporavanja, no životni troškovi za velik dio građana i dalje ostaju visoki. Nakon razdoblja snažnih poskupljenja koje je obilježilo posljednjih nekoliko godina, statistički pokazatelji sugeriraju da je tempo rasta cijena slabiji. Ipak, ono što građani osjećaju u trgovinama, na računima za režije i pri plaćanju najma često ne prati optimistične tonove ekonomskih izvješća. Razlog je jednostavan: čak i kad inflacija pada, cijene uglavnom ne “vraćaju film”, nego samo sporije rastu.
Više o kretanju cijena i monetarnoj politici može se pratiti na službenim stranicama Hrvatske narodne banke te na portalu Europske komisije.
U praksi to znači da se kućni budžeti i dalje rastežu. Troškovi hrane, stanovanja i usluga ostaju ključne stavke koje određuju standard. Posebno su pogođena kućanstva s nižim primanjima i umirovljenici, jer veći dio njihovih prihoda odlazi na osnovne potrebe. Zato se u javnosti sve češće postavlja pitanje: hoće li 2026. donijeti stvarno rasterećenje ili samo stabilniji, ali i dalje skup život?
Inflacija u Hrvatskoj i “psihologija cijena”: zašto se pad ne osjeti odmah
Inflacija u Hrvatskoj može se statistički usporiti, ali percepcija građana često kasni. Kad cijene u kratkom razdoblju snažno porastu, to postaje “nova normalnost”. Čak i ako rast cijena uspori, potrošači i dalje uspoređuju današnje iznose s onima od prije dvije ili tri godine, a razlika je i dalje velika.
Dodatno, potrošači najviše primjećuju promjene na proizvodima koje kupuju često: kruh, mlijeko, meso, voće i povrće, kao i higijenske potrepštine. Ako su te kategorije i dalje skupe, ukupni dojam “inflacije” ostaje prisutan bez obzira na prosjek. Usluge su još jedan važan faktor: frizer, automehaničar, ugostiteljstvo i razne kućne usluge često poskupljuju zbog rasta troškova rada, što također pojačava osjećaj da se ništa bitno nije promijenilo.
Hrana, stanovanje i energenti: gdje se najviše lomi kućni budžet
Iako se struktura rasta cijena razlikuje od mjeseca do mjeseca, tri područja ostaju presudna. Prvo je hrana, jer gotovo svako kućanstvo tu nema prostora za velike rezove. Drugo je stanovanje – posebno za podstanare, kojima rast najamnina i režija može “pojesti” i povišicu. Treće su energenti, koji kroz grijanje, struju i gorivo ulaze u gotovo svaku drugu cijenu, od logistike do komunalnih usluga.
Upravo zato, kad se govori o tome hoće li inflacija “pasti”, građane manje zanima agregatna stopa, a više konkretno: hoće li im račun za grijanje biti manji, hoće li košarica u trgovini prestati rasti i hoće li stanarine napokon stati.
Plaće i kupovna moć: ključno pitanje 2026.
Inflacija u Hrvatskoj najviše se osjeća kroz odnos cijena i plaća. Ako plaće rastu brže od cijena, kupovna moć raste i ljudi osjećaju olakšanje. Ako plaće rastu sporije, standard pada čak i kada inflacija usporava.
U 2026. ključno pitanje bit će može li rast plaća dugoročno pratiti troškove života. Poseban pritisak očekuje se u sektorima gdje je fluktuacija radnika visoka (trgovina, turizam, usluge) te u javnom sektoru, gdje su pregovori o koeficijentima i povećanjima plaća redovito društveno osjetljiva tema. Poslodavci, s druge strane, upozoravaju da rast troškova rada utječe na cijene usluga i konkurentnost, pa će ravnoteža između zaštite standarda i održivosti gospodarstva biti jedna od glavnih tema godine.
Vladine mjere: kratkoročna pomoć ili dugoročni rizik?
Vladine mjere, poput ograničavanja cijena pojedinih proizvoda ili subvencioniranja energenata, mogu kratkoročno ublažiti udar na najugroženije. No dugoročno, stručnjaci često upozoravaju da administrativna kontrola cijena može imati neželjene posljedice, poput poremećaja u ponudi ili prebacivanja troškova na druge proizvode i usluge.
U tom smislu, 2026. se sve češće spominje potreba za strukturnim rješenjima: poticanje domaće proizvodnje hrane, ulaganja u energetsku učinkovitost, jačanje konkurencije u maloprodaji te mjere koje povećavaju produktivnost. To su politike koje sporije daju rezultat, ali mogu stabilnije smanjivati pritisak na cijene kroz dulje razdoblje.
Što građani mogu očekivati do kraja 2026.?
Zaključno, inflacija u Hrvatskoj u 2026. vjerojatno će ostati niža nego u razdoblju najvećih poskupljenja, ali to ne znači da će život odjednom postati “jeftin”. Realno olakšanje građani će osjetiti tek kada kombinacija stabilnijih cijena i rasta plaća počne vraćati kupovnu moć. Do tada će prevladavati oprez: više uspoređivanja cijena, lov na akcije i racionalnije planiranje troškova – uz stalno pitanje koliko brzo gospodarstvo i politike mogu pratiti svakodnevni život.