Turizam u Hrvatskoj 2026 ulazi u novu sezonu s optimizmom kakav nije zabilježen posljednjih godina. Prvi podaci turističkih agencija i hotelskih kuća pokazuju snažan rast ranih rezervacija, osobito s tržišta Njemačke, Austrije, Italije i Poljske. Nakon rekordne 2025., očekuje se da će i 2026. potvrditi status Hrvatske kao jedne od najpoželjnijih destinacija na Mediteranu.
Prema procjenama Hrvatske turističke zajednice, potražnja za ljetnim terminima raste već od siječnja, a booking platforme bilježe povećanje rezervacija u predsezoni. To znači da će turistička godina biti dulja, ali i da će pritisak na infrastrukturu, radnu snagu i cijene biti veći nego ikad.
Više podataka o turističkim rezultatima dostupno je na stranicama Hrvatske turističke zajednice i Eurostata.
Cijene smještaja rastu – hoće li Hrvatska ostati konkurentna?
Jedan od ključnih trendova za turizam u Hrvatskoj 2026 jest daljnji rast cijena smještaja. Hoteli i privatni iznajmljivači podižu cijene kako bi pokrili veće troškove rada, energije i održavanja. Iako gosti iz zapadne Europe još uvijek prihvaćaju takve cijene, dio turističkih stručnjaka upozorava da Hrvatska postupno ulazi u cjenovni rang najskupljih mediteranskih destinacija.
To otvara pitanje konkurentnosti u odnosu na Španjolsku, Grčku i Tursku, koje nude sličan sadržaj često po nižim cijenama. Dugoročno, ističu analitičari, kvaliteta usluge i dodatna ponuda izvan glavne sezone bit će presudni za zadržavanje gostiju.
Turizam u Hrvatskoj 2026 i kronični nedostatak radne snage
Drugi veliki izazov je radna snaga. Već godinama turistički sektor upozorava na manjak kuhara, konobara, sobarica i recepcionera. U 2026. taj će problem ponovno doći u fokus, jer se očekuje još veći broj otvorenih objekata i produženje sezone.
Poslodavci nude veće plaće, smještaj i bonuse, no domaće radne snage nema dovoljno. Zato će i ove godine značajan dio poslova odraditi strani radnici, ponajviše iz Nepala, Filipina, Indije i zemalja regije. Time se osigurava funkcioniranje sezone, ali se otvara i pitanje dugoročne održivosti modela uvoza radnika.
Produženje sezone kao strateški cilj
Sve više destinacija nastoji smanjiti ovisnost o dva ljetna mjeseca. Projekti ulaganja u wellness, zdravstveni turizam, eno-gastro ponudu i kulturne manifestacije trebali bi privući goste u predsezoni i posezoni. Upravo to je jedan od glavnih ciljeva nacionalne strategije razvoja turizma.
Ako se planovi ostvare, turizam u Hrvatskoj 2026 mogao bi ostvariti stabilnije prihode tijekom cijele godine, smanjiti pritisak na radnike u vrhuncu ljeta i povećati kvalitetu usluge.
Utjecaj turizma na cijene i život lokalnog stanovništva
Iako turizam donosi značajne prihode, lokalno stanovništvo sve češće upozorava na negativne posljedice. Rast najamnina, prenamjena stanova u apartmane i veće cijene usluga u turističkim gradovima utječu na kvalitetu života građana.
Gradovi poput Dubrovnika, Splita i Rovinja već uvode regulacije kako bi ograničili prekomjerni turistički pritisak. Očekuje se da će u 2026. sve više lokalnih vlasti posegnuti za sličnim mjerama kako bi zaštitili stanovnike i očuvali održivost destinacija.
Što donosi nastavak godine?
Prognoze za ljeto 2026. zasad su pozitivne. Rani buking, dobra aviopovezanost i stabilna sigurnosna situacija u regiji idu u prilog hrvatskom turizmu. No uspjeh će ovisiti o sposobnosti sektora da odgovori na izazove radne snage, cijena i održivosti.
Jedno je sigurno: turizam u Hrvatskoj 2026 ostat će jedna od najvažnijih gospodarskih tema godine – kako za poduzetnike, tako i za građane koji žive u turističkim sredinama.