Kako veliki broj zemalja EU-a već u kolektivnim ugovorima ima zajamčene 13. plaće, čelnici sindikata javnih službi zahtijevaju od Vlade dramatične promjene.
U ponedjeljak je održana press-konferencija čelnika sindikata javnih službi u svrhu zahtjeva novog Temeljnog kolektivnog ugovora uvođenja 13. plaće, porasta osnovice za plaće te povećanja materijalnih prava kao nova strategija borbe protiv masovnog iseljavanja iz Hrvatske. Konferenciju su održali Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja te Vilim Ribić i Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Izjava glavnog tajnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilima Ribića na konferenciji za novinare:
“Došlo je vrijeme da i u Hrvatskoj uvedemo 13. plaću, ne samo za javne službe već za sve radnike u zemlji. Ako javne službe u tome uspiju, uspjet će kasnije, kroz sustav kolektivnog pregovaranja, i sve druge djelatnosti zato što veliki broj zemalja u EU-u ima ugovoreno kolektivnim ugovorima i primjenjuje se ne samo 13., već 14 plaća kao što je Portugal, zatim imamo u Austriji, Nizozemskoj”.
Zahtjev sindikata odnosi se na povećanje osnovice od najmanje 4 posto, no uz 13. plaću u visini prosječne plaće. Uz to traži se povećanje dara za djecu sa 600 na 700 kuna, povećanje regresa s 1500 na 2000 kuna te povećanje iznosa za sistematski pregled s 500 na najmanje 1000 kuna. Šprem navodi kako prilikom neuspješnih dogovora s vladom za 13. plaću slijedi zahtjev za još većim svim drugim materijalnim pravima uz još veće povećanje osnovice.
Osim teme uvođenja 13. plaće na konferenciji su spomenuti i drugi zahtjevi sindikata javnih službi za novi Temeljni kolektivni ugovor poput povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama i zahtjeva oko drugih materijalnih prava (prijevoz, sistematski pregledi..)
Odgovor Vlade na zahtjev Sindikata predstavio je ministar Josip Aladrović navodeći da oni trenutačno nisu realni, no da očekuje sklapanje kompromisa.
Comments are closed.