Hrvatska se nalazi usred demografskog sloma. Crna predviđanja demografa su se obistinila. Popis stanovništva 2021. pokazao je da imamo samo 3,8 milijuna stanovnika. O samom popisu, demografskim problemima i demografiji kao struci, razgovarali smo s demografom doc.dr.sc. Marinom Strmotom.
Vi ste kao demograf i prije izlaska Popisa bili svjesni da rezultati neće biti dobri, no jesu li oni gori nego što ste očekivali?
Očekivali smo da rezultati neće biti dobri jer pratimo prirodno i mehaničko kretanje, primarno inozemnu statistiku. Zbrajanjem te statistike svake godine, a od posljednjeg popisa mogli smo očekivati da će biti 400 000 stanovnika manje, što zbog prirodnog pada, što zbog iseljavanja. Dakle rezultati popisa su posve očekivani iako se čak mogao očekivati i gori broj.
Smatrate li da je Popis odrađen na ispravan način s obzirom na činjenicu da su se kombinirali podatci samopopisivanja i popisivanja na terenu? U samopopisivanju je moguće ponuditi lažne podatke koji bi utjecali na konačan rezultat.
Što se tiče samopopisivanja, a i inače anketnih popisivanja, javlja se problem što ljudi mogu dati krive podatke pa tu postoji očekivana statistička pogreška. Što se tiče samopopisivanja i popisivanja na terenu, vidjelo se da je bilo problema; ljudi nisu pristupali popisivanju, a neki nisu ni otvarali vrata popisivačima. Najveća je razlika ipak u samopopisivanju putem E-građanina gdje se može očekivati problem usporedivosti ovoga popisa i prošlog koji nije imao tu opciju. Naravno, tu je i pitanje koliko je ljudi samopopisano u inozemstvu i kako su oni prikazani jer trenutno ne postoji statistika na temelju IP adresa koja bi nam rekla koliko se ljudi samopopisalo iz inozemstva.
Virski list je objavio kako prema Popisu stanovništva na otoku živi 3100 stanovnika, dok je prema posljednjoj procjeni PU zadarske iz 2020. na Viru zabilježeno 4800 stanovnika. Istovremeno se bilježi neprekidan rast broja djece u virskom vrtiću i osnovnoj školi te porast broja privatnih kućanstava. Kako je moguće da se Popis i procjena policijske uprave toliko razlikuju? Možemo li razlog tome tražiti u loše izvedenom Popisu?
Vir ima prijavu ljudi koji tamo inače ne žive što je česta situacija na našim otocima. Ljudi iz Zagreba, povremeni vikend izletnici prijavljuju svoje boravište na otoku jer jedan dio godine žive tamo. Vir, kao malo mjesto, ima perspektivu razvoja upravo zahvaljujući turizmu. Koliko je moguće da je razlika između rezultata popisa i procjene PU zadarske stvarna, treba provjeriti vodeći se pitanjem koliko ljudi živi tamo cijele godine. Smatram da bismo time utvrdili kolika je statistička pogreška između navedenih podataka.
Irska i Njemačka su odgodile Popis stanovništva za 2022. godinu, zašto to nije učinila i Hrvatska?
Hrvatska je već jednom odgodila popis stanovništva. Odgađanje možda ne bi bilo niti politički korektno, a imali smo i spremna sredstva te odrađene pripreme. S obzirom na to da je bio lockdown, neizvjesnost je postojala i još uvijek postoji te po meni nije bilo potrebe za odgađanjem. Smatram da odgađanjem ne bismo dobili neku veliku razliku u rezultatima.
Kako komentirate navodni podatak da u Popisu stanovništva nije sudjelovao niti jedan demograf?
To trebate pitati njih. Prema mojim informacijama demografi nisu sudjelovali. Ne znam je li je tamo postojao netko tko je imao ulogu savjetnika pa nije medijski istupao, ali inače je pravilo da u popisima stanovništva uvijek sudjeluju demografi. Iako oni imaju svoje stručne ljude koji tamo rade i znaju kako se radi popis, bilo bi dobro da se više vodilo računa o sudjelovanju demografa. Međutim, činjenica je da je demografija jedna politička tema koju se dosta kritiziralo pa je možda postojao neki strah od prevelikog kritiziranja koji je rezultirao isključivanjem demografa. Razumljivo.
Glavna državna tajnica u središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, po struci je liječnica. Koliko se ozbiljnim može smatrati stav države prema važnosti demografije ako im je na čelu Ureda za demografiju osoba koja nema nikakvo obrazovanje u tom polju?
Nije nužno biti demograf da bi se bavili populacijskom politikom. Prije svega treba biti političar i potrebno je imati političke volje koje u Hrvatskoj manjka. Ne bih puno komentirao zanimanje sadašnje državne tajnice iako je ta tema zanimljiva. S obzirom na to da je ona ginekologinja samim time bi bilo logično za pretpostaviti da dobro razumije žene i njihove probleme u vidu neke pronatalitetne politike.
Kada je prije tri godine na Fakultetu hrvatskih studija pokrenut studij Demografije i hrvatskog iseljeništva, dočekale su ga oštre kritike u medijima. Ipak, čini se da su nam školovani demografi i više nego potrebni. Smatrate li da će ova situacija potaknuti više mladih ljudi na studiranje demografije u želji da pomognu oporavku Hrvatske ili će slika koja se o studiju stvorila u medijima ipak ostati jača?
Demografija je sve više prisutna u svijetu. Što se tiče priče o zapošljavanju, nisam siguran što bi trebale značiti kritike da se budući magistri demografije i hrvatskog iseljeništva neće imati gdje zaposliti. Bilo bi zanimljivo kada bi postojala jedna konstruktivna priča na razini Sveučilišta, čak i da demografija postane samo dio obaveznih kolegija. Demografija je danas, na fakultetima u Hrvatskoj, izborni kolegij. Mi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu imamo demografiju kao izborni kolegij koji je obvezan tek na jednom smjeru. Vjerujem da je svijest o demografiji vrlo bitna i da svako daljnje izučavanje demografije kao jedne struke i politika spram nje može biti samo korisno. Svi ljudi koji to izučavaju, poput studenata na Fakultetu hrvatskih studija, imaju svijetlu budućnost u zapošljavanju. Prije svega važno je biti dobar i vrijedan radnik jer se na tržištu rada svatko dokazuje svojim sposobnostima. Vjerujem da znanje demografije danas postaje sve važnije i jačanje izučavanja takve teorije po meni može biti samo dobro za svaku državu i njezine ljude.
Hrvatska nema jasan plan populacijske politike, već se sve sastoji od tek ponekih pokušaja da se broj stanovnika poveća. Zašto vladajući u takve projekte ne uključuju stručnjake? U inozemstvu je demografija vrlo cijenjena i ozbiljna znanost dok se kod nas ona uvelike zanemaruje i potiskuje u drugi plan.
Hrvatska ima taj problem već 30 godina i postoji puno razloga zašto se time ne bavi, a ima čak i neke razine osobnog animoziteta. Demografi na neki način sudjeluju u izradi tih dokumenata, ali problem je što političari djeluju na neki kraći rok. Neki dio njih to ni ne razumije, smatraju to socijalnom politikom i rasipanjem novca. Vjerujem da tek dolazi vrijeme za demografiju na razini Europe s obzirom na sve izazove s kojima se suočavaju javni sustavi i ekonomija. Vjerujem da će biti i sveprisutnija u privatnom sektoru. Mi smo još mlada država kojoj općenito nedostaje stručnjaka u politici. Tek nam dolazi vrijeme za neku novu svijest o demografiji.
Za kraj, ako se ne uvedu ozbiljne mjere revitalizacije, što nas očekuje u budućnosti?
Prema projekcijama vrlo je jasno da će Hrvatska i dalje padati što ne znači da ne može doći do nekog snažnijeg oporavka. Tu uvijek uzimamo primjer Irske koja je kao jedna mala zemlja svojim primjerom pokazala da se snažnim investicijama i jasnom političkom voljom, vizijom i strategijom može doći do povratka iseljeništva. U Hrvatskoj bi se takvim mjerama mogla stvoriti mala oaza za gospodarski razvoj. Trenutno to tako ne izgleda, no na to treba djelovati politika, akademska zajednica i druge društvene zajednice kako bi Hrvatsku kao jednu teritorijalno i populacijski malu zemlju, pokrenuli k svjetlijoj budućnosti. Zasad je sve to nekako pasivno, no ja vjerujem da nas svjetlija budućnost čeka.
Comments are closed.