Mračna strana slave: Preminula 21- godišnja influencerica i youtuberica Kristina Đukić
Mlada srpska Youtuberica i influencerica Kristina Đukić Kika preminula je 8. prosinca 2021., u Beogradu sa samo 21 godinu. Vijest o njenoj tragičnoj smrti podijeljena je i na njenom Instagram profilu na kojem ju prati 450 tisuća ljudi.
‘Obavijest: na našu veliku žalost, moram vas obavijestiti da Kika više nije s nama. Želim ovim putem izraziti sućut njenoj obitelji i svim ljudima koji su je voljeli i poznavali…volim te Kiko zauvijek, počivaj u miru’, stoji u objavi na njenom Instagram storyju koji potpisuje njena prijateljica Laura Tešanović.
Prema pisanju srpskih medija, mlada djevojka si je oduzela život, navodno jer nije mogla izdržati pritisak javnosti kojem je bila izložena na društvenim mrežama. Obdukcijom nije utvrđen uzrok smrti, još uvijek se čeka toksikološki nalaz, istakla je Kristinina obitelj te nadodala: ‘Naše Kike više nema i to je nešto što nažalost ne možemo promijeniti. Ono što možemo napraviti je da zamolimo medije, influencere, prijatelje i neprijatelje da prestanu s nagađanjima o tome što se dogodilo i što je uzrok smrti’, prenosi Telegraf.rs.
Iako okolnosti Kristinine smrti za sada nisu poznate, s obzirom na brojne novinske članke o tome da je trpjela bullying (internetsko nasilje), potrebno je naglasiti da se s ovim problemom suočava sve više mladih.
Kristina je u središte pozornosti šire javnosti u Srbiji došla zbog svoje javne svađe s jednim od najpopularnijih youtubera, Bogdanom Ilićem. Kika je tad u jednom intervjuu otkrila da dobiva prijetnje i uvrede putem društvenih mreža, naglasivši da to ne shvaća osobno. Jedina valjana spoznaja koju bi za svako samoubojstvo mogli reći jest da se radi o složenoj pojavi u čijoj podlozi sigurno ne leži samo jedan razlog. Nužno je spomenuti da se uvijek radi o interakciji jedinstvenosti osobe i njenih životnih iskustava.
Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti i ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama. Pisana riječ djeluje konkretnije i realnije od izgovorene. Budući da nasilnik može ostati anoniman, velikom broju djece upravo ta činjenica služi kao poticaj da se nasilno ponašaju, iako u stvarnom svijetu vrlo vjerojatno ne bi bila nasilna.