Je li Hrvatska spremna uvesti femicid kao posebno kazneno djelo?
Nakon niza ubojstava žena u 2025. godini, koje su počinili njihovi intimni partneri ili bliske osobe, u hrvatskoj javnosti otvora se pitanje treba li femicid zakonski definirati kao posebno kazneno djelo. Dok dio stručne i civilne javnosti te udruge upozoravaju da je takav korak nužan kako bi se jasno prepoznala težina rodno uvjetovanog nasilja, politički konsenzus o izmjenama Kaznenog zakona zasad ne postoji.
Što je femicid i kako je trenutačno reguliran?
Femicid se smatra krajnjim oblikom nasilja nad ženama i pojavom koja je prisutna u svim državama Europske unije. Ipak, jedinstvena i usuglašena definicija femicida ne postoji ni na europskoj ni na globalnoj razini. Prema Europskom institutu za ravnopravnost spolova (EIGE), femicid se općenito odnosi na ubojstvo žene ili djevojčice zbog njezina spola, najčešće u kontekstu nasilja u obitelji ili partnerskih odnosa.
U hrvatskom Kaznenom zakonu femicid nije definiran kao posebno kazneno djelo. Međutim, slučajevi koji se u javnosti i stručnoj literaturi označavaju kao femicidi procesuiraju se kroz postojeće odredbe kaznenog prava, ponajprije članke 110. i 111. Kaznenog zakona.
Članak 110. regulira kazneno djelo ubojstva i predviđa kaznu zatvora od najmanje pet godina za osobu koja drugoga usmrti. Teži oblici kaznenog djela obuhvaćeni su člankom 111., koji se odnosi na teško ubojstvo. Tim člankom propisane su strože kazne, uključujući dugotrajni zatvor, za ubojstva počinjena na okrutan ili podmukao način, nad posebno ranjivim osobama, nad bliskim osobama koje su prethodno zlostavljane, kao i ubojstva motivirana mržnjom ili drugim niskim pobudama.
Prema dostupnim podacima policije, većina slučajeva femicida u Hrvatskoj ulazi upravo u kategoriju teškog ubojstva. Tako je 2017. godine u Hrvatskoj ubijeno 15 žena, pri čemu je oko 60 posto tih ubojstava počinio intimni partner, što ih svrstava u femicide. Iako su podatci iz davne 2017. Godine, 2025. pokazuje sličnu statistiku – 17 femicida.
Stavovi i reakcije u Hrvatskoj
Rasprave o potrebi uvođenja femicida kao posebnog kaznenog djela dodatno su se intenzivirale nakon posljednjih slučajeva ubojstava žena u 2025. godini. Posebnu zabrinutost izazvao je femicid koji se prošle godine dogodio u kontekstu javnih okupljanja skupina koje su u pojedinim hrvatskim gradovima tražile ograničavanje Ustavom zajamčenih prava žena na ravnopravnost. Ženska mreža Hrvatske tada je upozorila da se nasilje nad ženama ne može promatrati izolirano od šireg društvenog i političkog konteksta.
Nakon ubojstva žene u Murskom Središću, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je kako je riječ o još jednom femicidu u Hrvatskoj, sedamnaestom u toj godini. Naglasila je da je femicid predvidljivo i sprječivo kazneno djelo te da obrasci koji prethode ubojstvima žena gotovo uvijek imaju slične karakteristike. Među glavnim rizicima navela je prisilnu kontrolu, izraženu ljubomoru, prijetnje, alkoholizam, posjedovanje oružja te, kao čest okidač, odluku žene da prekine nasilnički odnos, piše Jutarnji.
Kako je izvijestio Jutarnji list, pravobraniteljica upozorava da je nužno dosljednije primjenjivati postojeće zakonske mjere zaštite, unaprijediti procjene rizika te počiniteljima izricati najstrože predviđene kazne. Upravo se u tom dijelu, prema mišljenju dijela stručne javnosti, otvara pitanje političke odgovornosti i učinkovitosti sustava.
Više od zakonske definicije
Iako se dio javnosti zalaže za uvođenje femicida kao posebnog kaznenog djela, drugi upozoravaju da promjena zakona sama po sebi neće riješiti problem ako izostane njegova dosljedna provedba. Rasprava o femicidu tako se ne svodi samo na pitanje kaznenopravne terminologije, već otvara šire pitanje političke volje, institucionalne odgovornosti i stvarne zaštite žrtava nasilja.