Hrvatska narodna banka (HNB)
Hrvatska narodna banka (HNB) je središnja banka Republike Hrvatske i kao takva je sastavnica Europskog sustava središnjih banaka (ESB). Riječ je o visokoprofesionalnoj instituciji čije je djelovanje samostalno i neovisno, no dužna je podnositi izvješća o svojem djelovanju Hrvatskom saboru. Pojam neovisnosti obuhvaća funkcijsku, institucionalnu, osobnu i financijsku. Jasno određivanje ciljeva i samostalnost odabira mjera i instrumenata za njihovu realizaciju znači funkcijsku neovisnost, a donošenje odluka nezavisno od utjecaja ostalih institucija znači institucionalnu neovisnost. Osobna neovisnost je ona koja osigurava protekciju dužnosnika HNB-a od vanjskih pritisaka i isključivanje sukoba interesa. Nedavnim saznanjima Index-a, osobna neovisnost dovedena je u pitanje te time je započela najveća afera hrvatske financijske institucije.
Trgovanje vrijednosnim papirima kao srž afere
Samo jedno od područja djelovanja HNB-a su poslovi obavljanja supervizije i procjene mogućnosti sanacije kreditnih institucija te izdavanja i oduzimanja odobrenja i suglasnosti kreditnim institucijama i unijama. Ilko Ćimić, novinar portala Indeks, uvidom u dokumentaciju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), koji posluje kao središnji registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira, otkrio je da se unutar HNB-a provodila nedopuštena trgovina vrijednosnim papirima, točnije njezini zaposlenici su trgovali vrijednosnim papirima banaka koje su pod nadzorom HNB-a. Procijenjena vrijednost više od 400 transakcija proteklih 20 godina je 10 milijuna kuna. Navedena dokumentacija otkriva da su trgovci bili i aktualni guverner, Boris Vujčić, kao i njegova zamjenica, Sandra Švaljek, ali i bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici sustava HNB-a.
Značaj afere
Navedeno trgovanje unutar HNB-a smatra se zlouporabom povlaštenih informacija koje Kazneni zakon i ESB strogo osuđuju. HNB-ova zadaća je provoditi nadzor banaka, odnosno kontinuirano utvrđivati je li poslovanje tih kreditnih institucija u skladu s važećim propisima i standardima. Svoju zadaću provodi pomoću alata koji obuhvaćaju prikupljanje i analiziranje izvješća i informacija, a ti alati zaposlenicima HNB-a pružaju mogućnost pristupa informacijama koje u tom trenutku javnosti možda nisu dostupne, a na temelju kojih oni mogu odlučivati o trgovini vrijednosnim papirima upravo tih banaka za koje posjeduju informacije. Upravo zbog kontroverze oko tih informacija, zakon i ESB smatraju da zaposlenici ne smiju trgovati vrijednosnim papirima onih institucija koje su pod njihovim direktnim nadzorom.
ESB je za HNB postao važan onog trenutka kada je RH pristupila Europskoj uniji. ESB zabranjuje zaposlenicima trgovanje vrijednosnim papirima.
„Zaposlenicima ESB-a izričito je zabranjeno iskorištavati, izravno ili neizravno preko trećih strana, svoj položaj i funkcije u ESB-u ili povlaštene informacije. Zabrana se odnosi na: ulaganja u vrijednosnice (i dionice i obveznice, prava na kupnju ili prodaju, opcije, terminske ili bilo koje druge vrijednosne papire u najširem smislu tog pojma, kao i ugovore o upisu, stjecanju ili otuđivanju takvih vrijednosnih papira.“
Europska središnja banka
HNB se od ESB-a u ovom slučaju ograđuje i ističe da Zakon o HNB-u ne dopušta trgovanje dionicama banaka guvernerima, viceguvernerima i izvršnim direktorima, no nije im, primjerice, zabranjeno trgovanje obveznicama tih istih banaka. Dakle, prema aktualnom Zakonu o HNB-u dužnosnici (guverner, zamjenici, izvršni direktori i članovi Savjeta) ne bi smjeli posjedovati dionice ili udjele u pravnim osobama koje HNB nadzire. Važno je istaknuti da je HNB prihvatio gotovo sve odredbe ESB-a, osim odredbe o zabrani trgovanja svim vrijednosnicama banaka, te će tu zabranu, tek nakon ove afere, uvesti u ožujku ove godine.
Etički kodeks i odgovor HNB-a
Etički kodeks HNB-a nalaže zabranu zaposlenicima da posjeduju dionice financijskih institucija kojima HNB izdaje odobrenje za rad, tj. čije poslovanje nadzire. Usprkos toj činjenici, vrijednosnim papirima banaka se u HNB-u trgovalo. HNB navodi da guverner i članovi Savjeta nisu imatelji dionica ili udjela u pravnim osobama koje HNB nadzire. Također, guverner, članovi Savjeta i izvršni direktori dužni su se u redovnim intervalima očitovati, odnosno potvrditi da nisu u sukobu interesa u odnosu na relevantne zakone i zakonske odredbe, što bi značilo da za trgovanje nitko nije kažnjen.
Reakcije stručne javnosti
Ante Samodol, bivši šef Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) ističe: „Ključna stvar je u činjenici da je HNB supervizor banaka, ali isto tako provodi monetarnu politiku kojom može izravno utjecati na financijski položaj banke, u ovom slučaju izdavatelja vrijednosnica u koje ulažu zaposlenici HNB-a….HNB ima dvostruku moć…“
„Drugim riječima, kad zaposlenik HNB-a, a naročito član Savjeta HNB-a, kupi neki vrijednosni papir od banke, može npr., unatoč utvrđenim nepravilnostima u poslovanju banke, staviti svoj financijski interes ispred zakona i tako propustiti djelovati po zakonu, a sve da bi sačuvao svoj ulog u dionice ili obveznice. Zapravo, zaposlenici središnje banke ne samo da imaju povlaštene informacije pa su insajderi već zbog ovlasti provođenja monetarne politike postaju superinsajderi”
Ante Samodol
“Ja mislim da je to tek počelo, barem po onom što ja vidim. Mislim da tek treba istražiti. Ok, Švaljek i Vujčić nisu formalno prekršili zakon, ali sama činjenica da su se takve stvari događale je problematična za kredibilitet HNB-a. Pitanje njihove moralne odgovornosti i dalje ostaje”, ističe Vuk Vuković, ekonomist.
Reakcije guvernera
Guverner HNB-a, Boris Vujčić „Ja mogu reći da se osobno nisam okoristio. Što se mene tiče, ja sam 2001. prodao dionice dvije banke koje sam imao. Vodstvo HNB-a je tada iniciralo promjene zakona da samima sebi zabrane da imamo uopće dionice banaka i da se njima trguje. Može se pohvaliti za tako nešto, a ne napadati.”
“Ako sam ja trgovao povlaštenim informacijama, odmah ću dati ostavku. Ako je to radio netko od zaposlenika, onda je to odgovornost tog zaposlenika”
Boris Vujčić
Za kraj
Nakon ovog otkrića, saborski Odbor za financije i državni proračun zatražio je pisano očitovanje od guvernera, a oporba traži ostavke svih čelnih ljudi. HNB odgovara da nijedan zakon nije narušen, no glas javnosti postavlja pitanje jesu li čelni ljudi HNB-a povlašteni u trgovanju vrijednosnicama i, u slučaju da se dokaže da zakon nije prekršen, jesu li čelni ljudi svjesni da krše onaj moralni, etički zakon i da bi trebali staviti mandate na raspolaganje? Odgovori na pitanja će se vjerojatno doznati u skorije vrijeme, a sigurno je da će ova afera dodatno narušiti povjerenje koje građani RH imaju u institucije ove zemlje.
Comments are closed.