Američka ideja za preuzimanje Grenlanda nije nova. Još 2019. godine, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Donald Trump je javno razmatrao kupnju Grenlanda od Danske, što je tada izazvalo globalno negodovanje i ismijavanje u svjetskim medijima. Danska je tu ideju odbacila, a premijerka Mette Frederiksen je izjavila kako “Grenland nije na prodaju”, te je to uzrokovalo Trumpovo otkazivanje službenog posjeta Kopenhagenu.
Tada se Trumpov potez smatrao prolaznom epizodom, no eskalirani događaji iz siječnja 2026. godine su ukazali kako njegovo zanimanje nikada nije otišlo. On samo nije imao moć pomoću koje bi ga mogao izraziti. Ovoga puta priča više nije isključivo na kupnji, već na vojnoj strategiji i navodnim prijetnjama Kine i Rusije na Arktiku.
Što Trump zapravo želi?
Trump nije uvjeren u samostalnu vojnu sposobnost Danske i NATO-a u obrani Grenlanda u slučaju Kineske ili Ruske intervencije. Smatra kako bi SAD trebao imati kontrolu nad otokom zbog nacionalne sigurnosti i vojnih strateških razloga.
“Uzet ćemo Grenland milom ili silom” je jedna od izjava koje je američki predsjednik uputio Danskoj. Takve izjve su u diplomatskim krugovima viđene kao ekstremne s obzirom kako je Grenland dio zemlje koja je članica NATO saveza. Trumpove tvrdnje o strateškoj važnosti Grenlanda popraćene su i konkretnim prijedlogom iznosa: prema izvješću, SAD bi mogao biti spreman platiti i do 700 milijardi dolara (oko 650 milijardi eura) ako bi uspio osigurati otok kao američki teritorij.
“Grenland nije na prodaju”
Danska premijerka, Mette Frederiksen, još od 2019. godine odbacuje sve zahtjeve SAD-a, ponavljajući kako Grenland nije i neće biti stavljen na prodaju, te da je pokušaj bilo kakve sile kršenje međunarodnog prava. “Ovaj je trenutak sudobonosan” naglasila je, te upozorava kako bi bilo koji korak promijenio odnos unutar NATO-a i zapadnog savezništva u slučaju da SAD nastavi ignorirati državni suverenitet koji Danska ima nad Grenlandom.
Odgovorio je i grenlandski premijer, Jens-Frederik Nielsen, “Ako moramo birati između SAD-a i Danske, onda biramo Dansku” gdje je jasno poručio da otok ne želi postati američki i da će odlučivati o svojoj sudbini u skladu s međunarodnim pravom.
EU i NATO
U raspravu su se uključili i europski čelnici i predsjednici, koji također nalože kako Grenland pripada njemu samome i Danskoj, te da njegovo prisvajanje bilo koje druge zemlje predstavlja kršenje ustanovljenih međunarodnih prava.
Međutim, situacija unutar NATO-a je komplicirana. Jedan od najranijih saveznika, SAD, glasno prijeti teritoriju drugog saveznog člana. EU ima određene klauzule o zajedničkoj obrani, ali je ograničena jer Grenland nije član EU-a. NATO-ova klauzula 5 znači da napad na Dansku ili Grenland mora biti odgovorena kolektivno. Primjena pravila kada jedna članica prijeti drugoj je pravno nejasna.
Danska je započela povećanje vojnog prisustva na Grenlandu kroz Operaciju “Arctic Endurane” kao odgovor na Trumpove prijetnje. Cilj im je simbolično i praktično prikazati obrambenu spremnost u Arktiku. U operaciji su im se pridružili i druge članice NATO saveza, kao što su Švedska, Norveška, Njemačka, Finska i Francuska.
Cilj poteza nije direktni vojni izazov SAD-a, već služi kao slanje poruke da Europa ozbiljno shvaća svoju ulogu u arktičkoj i saveznoj sigurnosti.
Što to znači za globalnu politiku?
Kriza oko Grenlanda nije samo diplomatska, već je test integriteta međunarodnog prava, saveznog povjerenja i buduće uloge Europe u globalnoj sigurnosti. Ako SAD ostane na ovakvom putu, posljedice bi se mogle protegnuti daleko izvan arktičkog teritorija. Uključujući redefiniranje odnosa s Europom, jačanje regionalnih obrambenih inicijativa i novu fazu geopolitičkog natjecanja između velikih sila.