Hrvatski film o kojem svi pričaju

Proslava redatelja Bruna Ankovića hrvatski je film snimljen po uzoru na istoimeni roman Damira Karakaša. Osvojivši brojne nagrade i pohvale kritičara, postao je jedan od najimpresivnijih hrvatskih filmova godine.

Ovaj film ratna je drama koja prati priču u razdoblju od 1920. godine do početka Drugog svjetskog rata te kroz tri ključna trenutka života glavnog lika Mije istražuje okolnosti koje dovode do rasta ekstremizma u društvu. Prema riječima redatelja,

“Vidimo da se opet neki mrakovi pripremaju, tako da sam smatrao da je bilo važno ispričati priču iz povijesti kako bismo progovorili o današnjici.“

bruno anković

Svjetska premijera ovog filma održala se na 58. Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima, dok je u Hrvatskoj prvi put prikazan na 71. Pulskom filmskom festivalu na kojem je osvojio najviše nagrada Zlatnih arena u kategorijama za najbolji film, najbolji scenarij za koji je zaslužna Jelena Paljan, najbolju mušku glavnu ulogu koja je pripala Bernardu Tomiću, najbolju fotografiju za koju je zaslužan Aleksandar Pavlović te nagradu Kino mreže.

Film Proslava je hrvatsko-katarska koprodukcija, uz podršku slovenske produkcijske kuće Pakt Media i koproducenata Diega Zanca i Ire Cecić.

Projekt su financijski podržali Hrvatski audiovizualni centar, Filmski institut u Dohi, Kreativna Europa (Potprogram Media) i Hrvatska radiotelevizija. Razvijao se na radionici Ekran+ u organizaciji poljskog Studija Wajda, sudjelovao je i na radionici First Cut+ te je bio predstavljen na industrijskom programu When East Meets West u Trstu i na filmskom industrijskom događanju Qumra u Dohi.

Proslava je snimana na autentičnim lokacijama u Ličko-senjskoj županiji tijekom četiri godišnja doba i prati dvadesetak godina u životu glavnog junaka i njegove obitelji u siromašnom ličkom selu.

Glavnog junaka Miju igraju tri glumca – Jan Doležal u dječačkoj, Lars Štern u mladenačkoj, a Bernard Tomić u odrasloj dobi. Radnja počinje u zimskim mjesecima 1945. godine kada se Mijo skriva po šumama i gorama nadomak rodnog sela u Lici, pokušavajući izbjeći sudbinu kakvu su bivši ustaški vojnici u to doba redovito doživljavali kad bi ih pobjednici uhvatili. Kroz film Mijo se prisjeća djetinjstva i lošim uvjetima u kojima je odrastao zbog gladi i bijede. Otac glavnog junaka prikazan je kao grub i turoban čovjek čija ga loša sudbina i poniženje potiče da svoju nesreću iskaljuje na djeci i ženi.

Proslavu je producirala Eclectica iz Zagreba, a producentice su Tina Tišljar i Rea Rajčić.

Selekcija filma u glavnu konkurenciju festivala u Karlovim Varima došla nam je kao potvrda da je priča iz ‘Proslave’ geografski i politički univerzalna i velika, iako Karakašev roman i naš film govore o malom čovjeku u srcu Like. Drago nam je da premijera dolazi kao potvrda svima ispred i iza kamere da su se sav trud, vrijeme i briga uloženi u stvaranje ovog produkcijski zaista izazovnog filma isplatili.

producentice filma Tina Tišljar i Rea Rajčić iz Eclectice.

Redatelj je u ovom filmu nastojao dostići dokumentarizam, htio je da glumci osjete selo zbog čega su puno vremena provodili s ljudima koji tamo zaista žive. Poseban izazov bio je savladati narječje kojim ljudi govore u ličkom kraju u kojemu je Damir Karakaš odrastao. Anković smatra da to unikatno narječje koje je spoj kajkavskog, čakavskog i štokavskog predstavlja zapravo cijelu zemlju, a imao je potrebu da ostane sačuvan barem na filmu.

Redatelj tvrdi kako poanta Proslave nije da ljudima ponudi rješenja i objašnjenja već da dokumentarno prikaže jednu stvarnost.

Kad smo radili na filmu, stalno sam u glavi imao misao Paula Valeryja, francuskog filozofa i pjesnika koji je u tridesetima rekao da smo ušli u budućnost okrenuti prošlosti, što je bio moto filma. Posvećujemo ovaj film našoj djeci i budućim generacijama, u nadi da neće raditi pogreške koje su radili naši djedovi, očevi i mi.

Bruno anković za tportal