Interliber 2024. ponovno je oduševio ljubitelje knjiga i pisane riječi, donoseći bogat program i brojne zanimljive promocije. Od 12. do 17. studenog, Zagrebački Velesajam postao je epicentar književnosti, gdje su se susreli izdavači, autori i posjetitelji svih generacija. Jedan od najupečatljivijih trenutaka sajma bila je promocija slikovnice „Dan kada se ugasio ekran“, koja je na interaktivan način potaknula djecu i roditelje na razmišljanje o ravnoteži između digitalnog i stvarnog svijeta. Također, autor Rade Radovanović predstavio je svoju knjigu „Smeh pod vešalima“, koja donosi potresnu perspektivu na rat na Kosovu kroz oči novinara.
Interliber, najveći sajam knjiga u Hrvatskoj, ponovno je otvorio svoja vrata na Zagrebačkom Velesajmu od 12. do 17. studenog 2024. Sajam je i ove godine okupio izdavače, autore, ljubitelje knjige i sve zaljubljenike u pisanu riječ iz Hrvatske i inozemstva. Uz bogatu ponudu knjiga, posjetitelji su mogli uživati u raznovrsnom programu: promocijama knjiga, panel-raspravama, radionicama i susretima s autorima. U šarolikoj ponudi brojnih naslova posebno se isticala slikovnica „Dan kada se ugasio ekran“ koja donosi priču o ravnoteži između digitalnog i stvarnog svijeta – pitanju koje je danas, više nego ikad, ključna tema za mlade generacije. Ova interaktivna promocija na Interliberu pokazala je kako književnost može na jednostavan i pristupačan način potaknuti djecu i roditelje na promišljanje o važnosti umjerenosti u korištenju ekrana. Promociju slikovnice održao je autor Želimir Periš i ilustratorica Monika Markić, uz moderiranje Krune Lokotara. Knjiga prati avanturu dječaka Vjerana koji se suočava s neobičnim izazovom: vikendom bez struje, a za Vjerana, ekran je neizostavan dio svakodnevice. Na početku obeshrabren, Vjeran ubrzo otkriva čari stvarnog svijeta kroz čitanje stripova, igranje društvenih igara i druženje s obitelji.
Ova priča šalje važnu poruku o pronalaženju ravnoteže između digitalnog i stvarnog svijeta. Kako je autor Želimir Periš istaknuo tijekom promocije: „Nije problem ekran, taj crni kvadrat, nego ono što gledamo kroz njega.“ Dakle cilj slikovnice nije potpuno isključivanje ekrana iz života, već poticanje djece i roditelja na umjerenost i svjesnost u njihovom korištenju. Promocija je bila izrazito interaktivna, prilagođena djeci kao glavnoj publici. Autori su s pozornice razgovarali s djecom, postavljajući im pitanja o njihovom iskustvu s ekranima. Autor Želimir Periš otkrio je kako ga je na priču inspirirao vlastiti sin, veliki ljubitelj videoigara, dok je Monika Markić, ilustratorica, podijelila da su ekspresije lica glavnog lika inspirirane njezinim bratom dok igra video igre. Djeca su oduševljeno sudjelovala u razgovoru, ističući kako ih od previše ekrana znaju boljeti oči ili glava te kako ih često uzrujavaju digitalni sadržaji. Autori su naglasili da cilj nije potpuno izbaciti ekrane iz života, nego pronaći ravnotežu između vremena provedenog pred ekranom i onog posvećenog drugim aktivnostima.
Nakon promocije slikovnice „Dan kada se ugasio ekran“ , održao se razgovor s autorom Rade Radovanovićem o njegovoj knjizi „Smeh pod vešalima“. Ovaj istaknuti novinar, urednik i dramski pisac, koji je tijekom karijere radio na Radiju Beograd, Radiju Slobodna Evropa te bio jedan od osnivača lista Danas, predstavio je svoje poluautobiografsko djelo koje tematizira jedno od najtežih razdoblja u novijoj povijesti Srbije. Knjiga „Smeh pod vešalima“ donosi jedinstvenu perspektivu na rat na Kosovu i NATO-ovu intervenciju 1999. godine. Pisano iz ugla novinara-dopisnika, ovo je svjedočanstvo o svakodnevnim tragedijama, bombardiranjima i ljudskim sudbinama u vremenu kada se društvo raspadalo pod režimom Slobodana Miloševića. Autor istražuje i dokumentira stradanja svih strana, fokusirajući se na one o kojima se rijetko govori – nestale i stradale Albance na Kosovu.
Promocija knjige bila je prilika da publika čuje osobne refleksije autora o događajima koje je pratio i bilježio u svom novinarskom radu. Rade Radovanović naglasio je da je cilj knjige otkriti istinu koja se često prešućuje. „Knjiga govori o istini koja se prešutkuje, jer i dan danas se u Srbiji krije što se događalo na Kosovu“, rekao je. Posebno je istaknuo kako je djelo posvetio svim nestalim osobama, bez obzira na nacionalnost, i dodao da se knjiga razlikuje jer dolazi od srpskog autora koji govori o stradanjima drugih. U razgovoru, Radovanović je otvoreno govorio o tome kako je knjiga nastala iz svakodnevnih izvještaja o broju žrtava i lokacijama bombardiranja koje je kao dopisnik prikupljao i slao. U tom kontekstu, knjiga služi i kao dokument vremena, ali i kao moralni apel za suočavanje s poviješću. Autor je kazao kako je često svjedočio tome da se u Srbiji govori o srpskoj nestaloj i stradaloj djeci, dok se albanske žrtve i njihove obitelji prešućuju. Upravo u toj univerzalnoj empatiji leži posebnost ovog djela. Radovanović je svojom knjigom, kako kaže, želio podsjetiti na stradanja i osigurati da se detalji o ovom mračnom razdoblju ne zaborave. Djelo nije samo svjedočanstvo jednog novinara, već i apel za pravdu i istinu, neovisno o tome kome ona pripada.