Slovenski predsjednik Borut Pahor u ponedjeljak je počeo dvodnevni posjet Hrvatskoj,
koji je ujedno i posljednji u inozemstvu na koncu njegovog drugog mandata. Pozvao ga je
hrvatski kolega Zoran Milanović. Ustanovili su da nije slučajno da je Pahor odabrao upravo
Hrvatsku za zaključak svog predsjedničkog mandata.
Slovenski predsjednik naveo je da su mu tijekom oba mandata, i sadašnjeg i prošlog,
proriteti bili dobrosusjedski odnosi i vanjska politika. Pohvalio se da je arbitraža
uspostavljena tijekom njegovog premijerskog mandata te da je to bio pravi način za rješavanje
spora. Istaknuo je da se nada da će presuda biti provedena. Milanović je pak naznačio da je
“morao izvaditi Hrvatsku iz arbitraže, ali i da je pored toga Slovenija najbolji susjed kojeg
Hrvatska ima”.
Pahor je čestitao Hrvatskoj na skorom ulasku u Schengen i eurozonu, 1. siječnja 2023.
Glede hrvatsko-slovenskih odnosa, doista se može reći i ustanoviti da su oni jako
dobri.
Arbitraža je bila uspostavljena da se riješe granični sporovi i to je ujedno bio uvjet za
ulazak Hrvatske u Europsku uniju, sjetimo se dobrog slaganja i simpatija između tadašnje
hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera, a sada predsjednika Boruta
Pahora.
Već dobro poznati potezi slovenske strane naveli su Hrvatsku da odluku, odnosno
rezultate arbitraže ne prizna jer je kontaminirana. Slovenci pak inzistiraju na provedbi
arbitražne odluke. Ovo pitanje će se u budućnosti trebati riješiti na određeni način.
Opisao bih to slikovito… Često se dogodi da se braća ne mogu dogovoriti oko
nasljedstva, i onda zahlade odnose, pa ih ponovno otople itd. Tako je i sa Slovencima i
Hrvatima. Osim što Slovenija čak polovicu od svih svojih granica ukupno dijeli upravo s
Hrvatskom i što su ova dva naroda jezično, kulturno i na još mnogo načina povezana i srodna,
ove dvije zemlje su većinu povijesti bile u istim državama, bez međusobnih granica i u istim
političko-kulturnim krugovima. To se sada, nakon nekog vremena pauze, ponovno nastavlja
zajedničkim bivanjem u Europskoj uniji, europodručju i Schengenu. Treba napomenuti da su
Slovenci prvi reagirali i prikupljali pomoć kada su se dogodili potresi u Zagrebu i na
Banovini, da je u Sloveniji najpopularnija hrvatska glazba i da naši izvođači najviše zarađuju
upravo tamo, slovenski radiji sviraju pregršt hrvatske glazbe, a slovenske najgledanije
televizije prikazuju hrvatske emisije i serije u udarnim terminima.
Slovenski političari ističu da su zadovoljni i sretni što Hrvatska ulazi u Schengen, a
samim tim napokon prestaju biti čuvari vanjske granice Schengena i postaju okruženi
državama s kojima nemaju više nikakvih granica. Lijep osjećaj. I mi se radujemo tom lijepom
osjećaju da ćemo ponovno, nakon 100 godina pauze, biti povezani sa zapadom, do Slovenije,
Austrije, Italije pa sve do Atlantskog oceana bez ikakvih granica i provjera.
Napokon pravi benefit Europske unije koji će najbolje pokazati većini hrvatskih građana da se nalaze u
kvalitetnom i stabilnom društvu.
Comments are closed.