Možemo li pomoću prehrane doživjeti stotu? To najbolje znaju stanovnici otoka Okinawe gdje je zabilježen najveći udio stogodišnjaka. Tajna njihove dugovječnosti je tradicionalan način prehrane koja se temelji na biljnim namirnicama. Koje namirnice dominiraju u njihovim kuhinjama i što se krije iza njihove filozofije o zdravoj prehrani saznajte u nastavku.
izvor slike: hellocaremail.com
Upoznajte Okinawce
Okinawa je maleni otok na jugu Japana koji očarava svijet činjenicom da je na njemu najveća koncentracija stogodišnjaka – među milijun stanovnika čak je 900 stogodišnjaka. Osim što Okinawci imaju dugi vijek življenja, znanost otkriva da stare sporije od ostatka svijeta. Njihov način života proučava se još od 70-ih godina prošlog stoljeća uz pitanje jesu li Okinawci najzdraviji ljudi na cijelom planetu?
izvor slike: usrepresendted.com
Prepoznati Okinawce možemo po niskom rastu, niskoj tjelesnoj masi te niskom udjelu masnog tkiva. Gledano sa zdravstvenog stajališta, stanovnici Okinawe imaju visok HDL kolesterol, takozvani „dobar“ kolesterol, a nizak „loš“ LDL kolesterol. Osim toga, imaju nisku stopu kroničnih bolesti i bolesti koje se u većini stanovništva pojavljuju u starijoj dobi.
Tajna u prehrani?
Zanimljiv je i podatak da prosječnik stanovnik Okinawe pojede oko 18 vrsta povrća i voća u danu kroz sedam porcija dnevno. Njihova prehrana je karakteristična po tome što ne sadrži visokokaloričnu hranu, već je bogata svježim voćem i povrćem, sojom i ribom koja je bogata omega-5 kiselinama. Mesne i mliječne proizvode tek nekolicina Okinawaca unosi u malim količinama. Većina stanovnika najzdravijeg otoka su dakako vegetarijanci.
Okinawci su poznati i po tome što jedu mnogo batata koji ispunjava više od 50% njihovog ukupnog energetskog unosa. Istraživanja nutricionista pokazuju da konzumacija batata snižava razinu „lošeg“ kolesterola te da je batat pogodan za regulaciju glukoze u krvi.
Tradicionalan okinawski stil prehrane sastoji se od čak 85 % ugljikohidrata, 9 % proteina i 6 % masti. Kao izvor proteina konzumiraju soju i proizvode od soje. Od nutritivnih vrijednosti, soja je bogata polinezasićenim masnim kiselina, vlaknima i bioaktivnim tvarima.
izvor slike: thebeet.com
Kulinarsko umijeće na Okinawi
Neka od poznatih jela koja se pripremaju na otoku Okinawa su miso juha (juha od alge, tofua, batata i zelenog lisnatog povrća) i champuru. Champuru se poslužuje kao glavno jelo i sadrži egzotične namirnice poput dinstane dinje goya i algi, prethodno skuhanih u bonito dashi temeljcu s ribom.
Prepoznatljiva su dva stila kuhanja: nbushi i irchi stil kuhanja. Nbushi stil uključuje kuhanje povrća koje sadrži visok udio vode poput rotkvice, rebraste lufe i bundeve, sve to začinjeno misom. S druge strane, Irchi stil kuhanja kombinira kuhanje i dinstanje/prženje povrća koje ne sadrži mnogo vode kao što su zelene papaje, alge, sušene rotkvice ili čičak. Ekstra notu ovom jelu daje čaj od jasmina i mala količina brendija od prosa. U svakom okinawskom jelu mogu se osjetiti tradicionalni japanski začini: kurkuma, pelin, hihatsua (papar) i komorač.
Okinawci njeguju običaj zvan hara hachi bu. Običaj je objed započeti tako što se prvo izrazi zahvalnost na plodovima, zatim se jede polako i umjereno bez prejedanja. Okinawci objed završavaju čim im tijelo da signal da je sito, a to obično bude kada je želudac 80 % pun.
Filozofija života
Okinawci su poznati po konceptu života koji je poprilično minimalističan. Iako prehrana ima velik utjecaj na kvalitetu života, moglo bi se reći da se tajna dugovječnosti razotkriva u njihovoj genetici i laganim načinom života koji ispunjavaju raznovrsnim tjelesnim aktivnostima. Okrenuti su prirodnim vrijednostima, bave se vrtlarenjem, ribolovom i prakticiraju borilačke vještine. Filozofija i smisao življenja na Okinawi je pronaći ispunjenost i sreću u jednostavnosti i skromnosti. Takav način življenja nazivaju ikigai što se doslovno može prevesti razlog zbog kojeg ujutro ustajemo iz kreveta.
Comments are closed.