Press "Enter" to skip to content

Novogodišnje odluke: zašto propadaju i kako ih pravilno donijeti

novogodišnje odluke

Kako se polako približavamo novoj godini i pozdravljamo onu prijašnju, sasvim je normalno razmatrati jesmo li zadovoljni godinom iza nas. Ljudi vole nove početke, svježinu i osjećaj da ostavljaju nešto staro iza sebe, zbog čega je Nova godina vrijeme kada većina nas odlučuje unijeti promjene u svoj život donoseći novogodišnje odluke. Bile velike ili male, ozbiljne ili manje ozbiljne, odluke se moraju donositi svjesno te na taj način neće ostati samo lijepa želja u novogodišnjoj noći.

Zašto novogodišnje odluke često propadaju

Statistike pokazuju da 80% novogodišnjih odluka propadne do početka veljače. Iako su razlozi koji vode do nerealizacije odluka zapravo specifični za svakog pojedinca, postoje oni koji su zajednički većini populacije, a zbog kojih odustajemo od pridržavanja vlastitog plana.

Česta izlika za odustajanje od plana je manjak motivacije. Motivacija je, po svojoj definiciji, psihički proces koji nas potiče na mentalne ili tjelesne aktivnosti i djeluje na naše ponašanje ili “iznutra” ili “izvana”. Kada je izvor motivacije neki vanjski uzrok, govorimo o ekstrinzičnoj motivaciji, a kada volja dolazi iznutra, riječ je o intrinzičnoj motivaciji. Neovisno o tome koja vrsta motivacije prevladava, bitna je činjenica da je motivacija prolazna pojava. Ako se odlučimo u novoj godini više posvetiti fizičkoj aktivnosti, naravno da svako jutro neće postojati motivacija za odlazak u teretanu. Zapravo, većinu dana to će se činiti kao najteža stvar na svijetu. Kada znamo da je motivacija samo prolazna stavka, na red dolazi disciplina. Disciplina omogućava da sami sebi stvorimo motivaciju i prisilimo se odraditi nešto za vlastito dobro. Na taj način, manjak motivacije više ne može biti izlika.

Osim toga, pri zadavanju ciljeva često izostaje iskrenost i realan pogled na to što želimo promijeniti. U situacijama kada nismo iskreni sami sa sobom, te se uvjeravamo da nešto moramo i da je nešto odlično za nas, zapravo dolazi do suprotnog učinka. U određenim životnim razdobljima sasvim je uredu ne imati sve pod savršenom kontrolom i prioritizirati neke stvari prije drugih. Potrebno je biti realan, što znači da je obavezno uzeti u obzir vlastite mogućnosti, okolnosti i prilike, prihvatiti ih i pretvoriti ih u nešto još bolje. Iskrenost je prvi korak ka promjeni, kao i prihvaćanje trenutne situacije, kakva god ona bila.

Savjeti za donošenje odluka koje neće ostati zaboravljene

Prije donošenja novih odluka, bitno je osvrnuti se na godinu iza nas. Analiza prijašnje godine pruža uvid u one postupke, navike i tendencije s kojima smo zadovoljni, no i u one s kojima nismo i koje bismo htjeli promijeniti. U takvoj analizi je korisno, kao što je već rečeno, biti iskren s vlastitim autentičnim potrebama, a ne kopirati tuđe.

Neželjene navike razvijaju se dugo vremena, one ozbiljnije i godinama. Zbog toga je potrebno znati da će isto takvo izvjesno vrijeme biti potrebno za promijeniti ih. Promjena se događa postepeno i potrebno je krajnju viziju podijeliti u više manjih ciljeva, te ih postepeno ostvarivati. Ako nam je krajnji cilj imati bolje ocjene sljedeći semestar, za početak moramo odrediti veći broj manjih navika. Ponašanja poput boljeg praćenja predavanja, redovito pisanje domaće zadaće i redovito ponavljanje rezultirat će uspješnim semestrom.

Osim toga, bitno je riješiti se potrebe za perfekcionizmom. Ako nešto nije savršeno, ne znači da nije dobro i da moramo odustati. Sasvim je prirodno da nas životne okolnosti smetnu s puta i plan možda ne ide kako smo zacrtali. U tim trenucima bitno je ostati strpljiv, podsjetiti se zašto smo se uopće odlučili za promjenu. Samokritika je koristan alat samo onda kada nam omogućuje da uočimo pogreške koje smo učinili i kada nam pomaže da ih izbjegnemo u budućnosti. Međutim, pretjerana strogoća prema sebi samima ima loše učinke na samopouzdanje u vlastite sposobnosti.

Za kraj, podrška bliskih osoba ključan je faktor na putu do uspjeha. U trenucima promjene moramo biti spremni prihvatiti tuđu podršku i savjet jer smo tada naročito ranjivi. Bilo bi korisno ljudima oko sebe točno objasniti što želimo čuti, kako nas najbolje mogu utješiti i koje riječi će nas podsjetiti zašto smo se uopće odlučili za promjenu. Kada osjećaj pripadanja i uzajamne podrške ne izostaje, ne izostaje niti ustrajnost za ostvariti cilj.

Comments are closed.