Prvi krug hrvatskih predsjedničkih izbora održat će se 29. prosinca 2024. godine, a u slučaju da nitko od kandidata ne dobije apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora bit će 12. siječnja 2025. godine. Kandidati trenutno prikupljaju potpise, a svakome od njih potrebno je 10 000 jedinstvenih potpisa potpore birača kako bi im Državno izborno povjerenstvo službeno odobrilo kandidaturu.
Neki od kandidata već su predali liste, uglavnom oni kandidati koji uživaju podršku najvećih stranaka, kao što su trenutni predsjednik Zoran Milanović i HDZ-ov kandidat Dragan Primorac. Među njima se našao i Mostov kandidat te gradonačelnik Sinja Miro Bulj, čiji broj potpisa još nije poznat javnosti ali znamo da je listu već predao.
FOTO: Index.hr
Od ostalih potencijalnih kandidata, jednu od glasnijih kampanja svakako ima nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić, koja je prije nekoliko mjeseci izašla iz Mosta u strci između parlamentarnih i europarlamentarnih izbora pa se može pretpostaviti da će se glasovi Mostovih pristaša raspršiti na dva kandidata, Selak Raspudić i Bulja. Ipak se čini prema kampanjama koje vode da Selak Raspudić cilja na populaciju visokoobrazovanih umjereno desnih birača, dok Bulj predstavlja alternativu malo oštrijoj desnici i starijoj populaciji koja se zasitila HDZ-a i njihovih mnogobrojnih afera.
Upečatljivu kampanju vodi i Ivana Kekin, članica stranke Možemo koja se prilično orijentirala na digitalnu kampanju i već mjesecima rekreira vlastiti brend objavljivanjem Tik Tok i Instagram sadržaja u kojima između klasičnih oporbenih prozivki HDZ-ovih afera tu i tamo izleti i poneki video gdje buduća potencijalna predsjednica kuha za publiku. Ova PR strategija osobno mi nije najjasnija, pretpostavljam da je Kekin kuhanjem htjela targetirati širu publiku od strogo zeleno lijeve koju obično privlači, ali vjerujem da se to moglo nekim drugim aktivnostima, manje banalnim. Smatram da je kampanju mogla iskoristiti za promoviranje zdravog patriotizma i domoljublja, baš zato što se takvi motivi generalno zanemaruju u zeleno-lijevim kampanjama a mogli bi ojačati status stranke Možemo i priskrbiti im još pokoji glas.
Trend neobičnih termina izbora se nastavlja, pa je tako nakon parlamentarnih izbora koji su se održali u srijedu, 17. travnja, odluka pala da se predsjednički izbori održe usred praznika, između Božića i Nove godine kada će velik broj Hrvata biti na godišnjem odmoru i izvan države. Hoće li se i koliko odabir ovog termina odraziti na rezultate, bit će vjerojatno teško razlučiti s obzirom da su Hrvati poznati po slaboj izlaznosti na izbore.
Postavlja se i pitanje hoće li Milanoviću koristiti klimanje HDZ-a u posljednje vrijeme aferom u zdravstvu bivšeg ministra Vilija Beroša i odabirom Primorca kao predsjedničkog kandidata. Beroš je već 30. HDZ-ov ministar u ukupno tri Plenkovićeve vlade koji je sudjelovao u nekoj korupcijskoj aferi, s tim da je ova afera specifična po izvlačenju novca iz ionako osiromašenog i potrebitog hrvatskog zdravstvenog sustava i time ostavlja posebno gorak okus u ustima birača. Dragana Primorca pak prati afera kupovine iznimno povoljnog stana u Splitu 90-tih, ali vjerujem da je to za prosječnog HDZ glasača gotovo pa zanemariva mrlja u dosjeu.
S obzirom da Milanoviću nije pošlo za rukom skinuti Plenkovića s trona ovoga proljeća, nekako vjerujem da će na predsjedničkim izborima ipak proći bolje i zadržati svoj status, a slično nam govore dosadašnje ankete. Ono po čemu mi je Milanovićeva kampanja najupečatljivija je njegov slogan koji glasi „Predsjednika za predsjednika“, koju je posudio iz predsjedničke kampanje ni manje ni više nego od – Franje Tuđmana!