Predsjednička kampanja u Republici Hrvatskoj 2024. godine okupila je osam kandidata, nudeći raznolik spektar političkih vizija i prioriteta. Među najistaknutijim bili su aktualni predsjednik Zoran Milanović, kandidatkinja platforme Možemo! Ivana Kekin, HDZ-ov Dragan Primorac, nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić te Mostov kandidat Miro Bulj.
Kao kandidat koji traži ponovni izbor, Zoran Milanović naglasak je stavio na očuvanje nacionalnih interesa i političku stabilnost, oslanjajući se na svoje iskustvo i prepoznatljiv stil komunikacije. Ivana Kekin, s druge strane, gradila je kampanju na vrijednostima socijalne pravde i zelenih politika, pokušavajući privući mlađe birače i one s progresivnijim pogledima na budućnost zemlje. Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić istaknula se pozivima na jačanje demokracije i borbu protiv korupcije, simbolično naglašavajući potrebu za „gipkom pameću“ na čelu države. Mostov kandidat Miro Bulj, poznat kao gradonačelnik Sinja, fokusirao se na zaštitu nacionalnih interesa i prava lokalnih zajednica, iako se pritom suočavao s negativnim kampanjama usmjerenim protiv njega.
Kampanju su zasjenile afere povezane s vladajućim HDZ-om, a najviše je odjeknulo uhićenje ministra zdravstva Vilija Beroša pod sumnjom u korupciju. Ovaj događaj dodatno je narušio povjerenje javnosti u političku elitu, otvarajući prostor za oštre kritike prema trenutnoj vlasti.
Usprkos važnosti izbora, očekuje se tradicionalno niska izlaznost birača, što odražava opću apatiju i razočaranje građana u politički sustav. Mnogi kandidati su tijekom kampanje iznosili općenite poruke, bez konkretnih planova za rješavanje ključnih problema poput obrazovanja, zapošljavanja mladih i ekoloških izazova. Nedostatak jasnih i ostvarivih programa mogao bi dodatno demotivirati birače, osobito mlađe generacije, koje sve više traže autentičnost i stvarne promjene.
U konačnici, predsjednička kampanja 2024. godine reflektira duboke podjele i izazove unutar hrvatskog društva. Ostaje za vidjeti hoće li izabrani lideri prepoznati potrebu za većim uključivanjem građana u politički proces i raditi na obnovi povjerenja kroz transparentnost, odgovornost i konkretne reforme.