Od smeća koje pluta oko Dubrovnika do ilegalnih odlagališta, Hrvatska danas ima ogroman problem s otpadom. Ne radi se samo o velikim gradovima poput Zagreba ili Splita, već i o manjim zajednicama, a ovi problemi traju godinama. Građani su nezadovoljni te prosvjeduju, žale se i samo žele bolje životne uvjete gdje neće morati gledat svoj voljeni grad pretrpan smećem. Otpad nije štetan samo za okoliš, već i za ljudsko zdravlje. Ovaj problem otpada u Hrvatskoj traje već godinama i još uvijek ne postoji pravi način za popraviti taj problem.
Stravični prizori u Dubrovniku
Najnovija horor priča o smeću dolazi iz Dubrovnika, u kojemu je jugo nanjelo plastiku i biljni otpad, komade drvo, iz Albanije. Dubrovčani su se jednog jutra probudili da bi svjedočili ovom jezivom prizoru smeća na najpoznatijoj dubrovačkoj plaži, Banje. Ovaj problem nije ništa novo, već se radi o međunarodnom pitanju koje se nastoji riješiti godinama. Dubrovčani su blago rečeno zgroženi ovim prizorima, ali konkretno rješenje trenutno ne postoji. O ovom problemu pisao je i ugledni New York Times u članku “Dubrovnik, Known for it’s Beauty faces a Mound of New Trash“. Stanovnici grada Dubrovnika odmah su krenuli u akciju čišćenja.
Odlaganje otpada u Zagrebu
Iako Zagreb nema izlaz na more, ni ondje priča nije bajna. Za početak, Zagrebački holding privremeno je obustavio primanje određenih vrsta električnog i elektroničkog otpada u reciklažnim dvorištima. Naime, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nema mogućnost osigurati ovlaštenog skupljača ovakve vrste otpada na području Hrvatske. Ovakvi zastoji u odvozi otpada događaju se povremeno već nekoliko mjeseci te Zagrepčani neko vrijeme nisu mogli na reciklažna dvorišta odvoziti stare televizore, usisavače, računala i slično.
Odlagališta otpada u Zagrebu već su neko vrijeme problem. Naime, Jakuševac se „zatvara” već desetljećima, ali stanari okolnih zgrada još uvijek osjećaju neugodan smrad koji dolazi s tog odlagališta. Konačno zatvaranje najavljeno je još u prvom mandatu gradonačelnika Tomaševića, no stanovnici još uvijek čekaju da se to realizira.
Uz problem otpada u Hrvatskoj postoje i ilegalna odlagališta
Ozbiljna prijetnja okolišu, ali i ljudskom zdravlju. Ipak, ilegalna odlagališta otpada postoje u mnogim gradovima Hrvatske, no kao prioriteti istaknuti su Samobor i Pazin. Njihova odlagališta već godinama predstavljaju veliku prijetnju; kontaminiraju vodu, šire neugodne mirise, potiču razvoj štetočina te narušavaju kvalitetu života na tim prostorima. Projekti sanacije ilegalnih odlagališta otpada započet će izradom plana u kojem će se definirati vrsta i količina otpada, načini te troškovi uklanjanja. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrit će većinu troškova, dok će lokalna zajednica platit manji dio.
U Samoboru se radi o odlagalištu svega nekoliko stotina metara od stambenih zgrada u Vrbovcu Samoborskom. Iako su napisane kazne, tvrtka odgovorna za taj otpad nikad ga nije uklonila te sada država preuzima inicijativu. U Pazinu problem je nastao na prostoru bivše tvornice Istroplastika. Otpad je navodno uvezen iz Italije, a radi se o pretežito plastici, gumama i tekstilu. Odgovorna tvrtka unatoč svim upozorenjima i kaznama ovo smeće nije uklonila.
Rješenje
Dva moguća rješenja za problem otpada u Hrvatskoj su recikliranje ili spaljivanje otpada. Zagreb je poduzeo prvi korak prema stvaranju navike stanovništva za reciklažu otpada uvođenjem ZG vrećica, a sada je vrijeme da se ta praksa protegne i na ostatak Hrvatske. Uvođenjem kazni za nepravilno odlaganje otpada stanovništvo će biti motivirano više se brinuti o svojoj okolini. Drugo moguće rješenje je otvaranje spalionice.
Većina razvijenijih država Europske Unije svoje masovne količine otpada rješava upravo spaljivanjem ili recikliranjem. Spalionice nisu konačno rješenje već prijelazno razdoblje prije nego što se uvede stalna praksa recikliranja i potakne veća zabrinutost oko toga koliko otpada se stvara. Većina zdravstvenih aktivista propituje utjecaj spalionica na ljudsko zdravlje te najbogatije države Europske Unije spalionice koriste kao prijelazno razdoblje prije recikliranja.