Od najjednostavnijih zadataka poput pranja suđa do velikih životnih odluka, nije rijetkost da se planovi obavljanja nekog zadatka odgađaju za neki drugi dan, mjesec ili pak godinu, nakon čega dolazi do osjećaja ljutnje i gorčine.
Što je odugovlačenje i zašto nastaje?
Jednostavno rečeno, prokrastinacija je odgađanje obavljanja nekog zadatka ili skupine zadataka. Ljudska bića odugovlače stoljećima, te su čak grčki filozofi poput Sokrata i Aristotela razvili riječ za opis takvog ponašanja: akrasia. Akrasia je označavala stanje djelovanja protiv bolje presude, odnosno obavljanje jedne stvari dok znamo da bismo trebali raditi nešto drugo.
Premda su razlozi zbog kojih odugovlačimo raznoliki i često maštoviti, glavni uzrok ovog problema leži u znanosti. Bihevioralni psiholozi otkrili su fenomen zvan “vremenska nedosljednost”, koji se odnosi na tendenciju ljudskog mozga da više cijeni trenutnu nego odgođenu nagradu. Najlakši način za razumjeti ovu pojavu je putem zamišljanja ‘trenutnog sebe’ i ‘budućeg sebe’. Kada postavimo cilj poput završavanja fakulteta, zapravo postavljamo cilj za ‘budućeg sebe’. Kada se zamislimo s diplomom u rukama, nije teško prepoznati vrijednost u svim zadacima koji će nas dovesti do toga. ‘Budući ja’ cijeni odgođenu nagradu, jer zna da je završetak fakulteta vrijedna nagrada.
Međutim, dok zamišljamo sebe kako smo došli do krajnjeg cilja, sve zadatke koje moramo obaviti možemo i moramo obaviti isključivo u ovome trenutku. Zamka leži u tome što naš mozak preferira trenutačnu nagradu, nagradu koja u sadašnjem trenutku donosi više zadovoljstva. To objašnjava zašto je primamljivo prije spavanja razmišljati o odlasku u teretanu i kako će naše tijelo izgledati u budućnosti, no ujutro je nam je draže ostati u krevetu. Spavanje je mozgu jednostavniji zadatak, zadatak koji mu donosi više ugode. Naš mozak cijeni dugoročne prednosti kada su u budućnosti (na primjer odlična forma, dobro zdravlje i izgled), ali u sadašnjosti cijeni trenutačno zadovoljstvo (spavanje).
Započeti s poslom najteži je dio posla
Međutim, ne možemo se oslanjati na krajnji cilj kako bi motivirali sebe u sadašnjosti. Potrebno je pronaći način da buduće posljedice premjestimo u sadašnji trenutak.
Nažalost, najčešće se dogodi to da buduće posljedice postanu sadašnje tek kada prerastu u paniku i nervozu. Na primjer, znamo za seminarski rad kojeg odgađamo napisati tjednima. Tek dan prije roka predaje, kada nam sve moguće posljedice “dođu u glavu”, napišemo ga u nekoliko sati – bol odugovlačenja je eskalirala i prešli smo “liniju akcije”. Poduzeli smo akciju i obavili zadatak.
Kao što je vidljivo iz ilustracije, u trenutku prelaska linije akcije bol se kreće smanjivati. Konstantno razmišljanje o poslu, krivnja jer znamo da moramo započeti i sram koji osjećamo su gori od samog obavljanja posla. Dakle, problem ne leži u obavljanju posla, već u započinjanju s poslom.
Ako želimo prestati odugovlačiti, moramo pronaći način kako jednostavno krenuti i vjerovati da će motivacija i momentum doći isključivo nakon što započenemo.
Rješenja za odugovlačenje
1. Spajanje ugodnog s korisnim
Kada spajamo ugodno s korisnim, zapravo se nagrađujemo u trenutku kada radimo nešto što ne želimo. Formula glasi:
Radi (ONO ŠTO VOLIŠ) dok radiš (ONO ŠTO ODUGOVLAČIŠ).
Ako odugovlačimo čiščenje dnevnog boravka, istovremeno možemo slušati muziku. Ako moramo peglati, istovremeno možemo gledati omiljenu seriju. Tako zavaravamo sami sebe i posjedujemo veću motivaciju da krenemo sa zadatkom.
2. Rastavljanje velikog zadatka u više manjih
Kada je veliki zadatak pred nama, poput pisanja seminarskog rada, nije loša ideja podijeliti ga u manje dijelove. Tako se zadatak ne čini tako strašan, a i puno je jednostavnije ići korak po korak. Za početak možemo pronaći svu potrebnu literaturu, potom unaprijed odrediti strukturu rada i svaki dan odvojiti nešto vremena za pisanje samo jednog odlomka.
3. Iskoristite sate u danu u kojima ste najproduktivniji
Svatko od nas najbolje poznaje svoj ritam tijekom dana i sate u kojima je najodmorniji. Bilo da ste noćna ptica koja ima najviše koncentracije pred spavanje, ili s druge strane jutarnji tip osobe bitno je upravo to vrijeme dana korisno iskoristiti.
4. Prvo riješite najteže zadatke
Kada se najteži zadatak obavi prvi (ili se barem podijeli u manje dijelove), to stvara pozitivno raspoloženje i momentum produktivnosti. Što je zadatak teži, potrebno je više energije i koncentracije da mu se posvetimo. U suprotnom postoji velika šansa da će taj zadatak na red opet doći neki drugi dan.
5. Pravilo pet minuta
Pravilo pet minuta naziv je za tehniku u bihevioralno-kognitivnoj terapiji u kojoj krenemo obavljati bilo koji zadatak, neovisno o njegovoj težini, no samo na pet minuta. Nakon pet minuta, ako je zadatak neizvediv i strašan, slobodni smo da prestanemo s njim. Međutim, većina ljudi nastavi s poslom nakon pet minuta jer zadatak ne bude tako strašan kako smo mislili. Tu je ponovno riječ o započinjanju, što je uvijek najteži dio.
Comments are closed.