Press "Enter" to skip to content

Prokrastinacija: umjetnost odgađanja svega osim zabave

 

Izvor: Nubelson Fernandes

Što je prokrastinacija?

Prokrastinacija je navika odgađanja ili odlaganja obaveza ili zadataka koji trebaju biti obavljeni. Ta vrsta situacije događa se kada svjesno ili nesvjesno odlažemo nešto što trebamo učiniti. Ljudi odgađaju važne zadatke, često skrećući pažnju na manje bitne, ali privlačne aktivnosti. Često se pogrešno vjeruje da je prokrastinacija samo rezultat lijenosti ili problema upravljanjem s vremenom, no zapravo je njena priroda mnogo kompleksnija Do nje često dolazi zbog: nedostatka motivacije, nedostatka fokusa, straha od neuspjeha ili čak jednostavnog razloga kao što je nedostatak interesa za određeni zadatak. Svi mi ponekad imamo trenutke kada se suočavamo s prokrastinacijom. Primjerice, danas vam istječe rok za završetak određenog zadatka kao što je pisanje članka, no vi umjesto toga radije gledate televiziju ili surfate po Internetu ili pak gledate neku novu seriju na Netflixu.

Vrste prokrastinacije?

Aktivna prokrastinacija podrazumijeva namjerno odgađanje obveza radi uživanja u radu pod pritiskom, dok pasivna prokrastinacija proizlazi iz neodlučnosti i nesposobnosti. Aktivni prokrastinatori su manje pod stresom zbog svog odgađanja, ispunjavaju rokove i osjećaju zadovoljstvo, dok pasivni prokrastinatori se često upuštaju u samodestruktivan proces te doživljavaju sumnju u sebe, tjeskobu i neuspjeh u ispunjavanju zadataka. Istraživanja pokazuju da je pasivno odgađanje povezano s neuroticizmom (niža emocionalna stabilnost), dok je aktivno odugovlačenje povezano s boljim akademskim uspjehom. Važno je razumjeti korijene prokrastinacije jer bez razumijevanja tih korijena, teško je pronaći adekvatne strategije za prevladavanje ovog obrasca ponašanja.

Savjeti za prevladavanje prokrastinacije?

    1. Napravite popis svih svojih zadataka. Kada ih riješite označite ih jedan po jedan kako biste svom mozgu pružili zadovoljstvo obavljanjem stvari. To će također povećati vašu motivaciju i produktivnost.
    2. Razbijte svaki zadatak na manje dijelove. Veliki zadaci mogu izgledati zastrašujuće. Razbijte zadatke na manje izvedive korake kako biste ih lakše savladali.
    3. Postavite ciljeve i rokove. Postavljanje jasnih ciljeva može vam pomoći da ostanete fokusirani. Razmislite o tome što želite postići i odredite realistične rokove za svaki zadatak.
    4. Uklonite sve smetnje iz svog okruženja. Identificirajte što vas najviše ometa tijekom rada i pokušajte eliminirati ili smanjiti ta ometanja. To može uključivati isključivanje obavijesti na telefonu, pronalaženje mirnog radnog okruženja ili postavljanje vremena za fokusirani rad.
    5. Pronađite motivaciju. Nagradite se malim darovima nakon dovršetka tri zadatka na popisu npr. gledanje epizode vaše omiljene serije i slično.
    6. Koristite tehnike upravljanja s vremenom. Upotrijebite tehnike poput Pomodoro tehnike (rad u intervalima od 25 minuta s kratkim pauzama) ili matrice prioriteta (razvrstavanje zadataka prema hitnosti I važnosti) kako biste povećali produktivnost.

Comments are closed.