4 942 – toliko je slučajeva u kojima su građani tražili zaštitu svojih prava kod Pučke pravobraniteljice u 2024. godini. Većina tih slučajeva otvorena je po pritužbama građana ili na inicijativu samog Ureda, stoji tako u Izvješću koje ni godinu dana nakon – još uvijek nije došlo na dnevni red Sabora.
Pučka pravobraniteljica institucija je koja je zadužena za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj, djeluje kao svojevrsni glas građana prema institucijama. Međutim, u svojemu se djelovanju nosi s velikim problemom – ignorantnošću od strane vladajućih institucija. Naime, Vlada godinama uspješno izbjegava primjenu preporuka Pravobraniteljice, a Sabor također godinama i također jednako uspješno izbjegava na svoj dnevni red uopće uvrstiti raspravu o izvješćima Pravobraniteljice.
Koja se prava najviše krše?
Baš ta izvješća, koja se uspješno ignoriraju i guraju duboko u najdonju ladicu u Saboru, ključan su pokazatelj koliko su ljudska prava u Hrvatskoj alarmantno ugrožena.
Hrvati su u 2024. najviše prijavljivali diskriminaciju – zabilježeno je čak 420 novih slučajeva, što je najviše u posljednjim godinama.
Zdravstvo i dalje ostaje jedno od najproblematičnijih područja, s čak 394 nova slučaja. Mnogi građani nemaju osnovnu zaštitu prava na zdravstvenu skrb. Uz to, poseban je problem u području socijalne skrbi, s naglaskom na siromaštvo starijih.
Zabilježena su i ozbiljna kršenja prava u kontekstu uvjeta u domovima za starije, problem je i prenapučenost zatvora, govor mržnje i porast antimanjinske retorike. Ugrožene su novinarske slobode, povjerenje u institucije je sve niže. To je Hrvatska 2024. godine.
Prošlih godina nije bilo ništa bolje
2024. godina nije bila iznimka. Situacija s ljudskim pravima u Hrvatskoj ne napreduje, nije došlo do značajnih poboljšanja, već je nastavljen trend stagnacije po pitanju prepoznavanja važnosti zaštite.
Već se godinama bilježi trend rasta prijava kršenja prava. Naspram godine prije, u 2024. je zabilježen porast od 2.81 %, odnosno prijavljeno je dvjestotinjak slučajeva više.
I ne samo to. Neka su područja čak i gora nego što su bila prethodnih godina. Primjerice, zbog raznih izbora koji su održani prošle godine, zabilježen je snažan porast govora mržnje.
Reagira li itko na ove podatke? Da, ali…
Pučka pravobraniteljica u sklopu godišnjeg Izvješća koje podnosi Saboru objavljuje i preporuke. Konkretno, za prošlu ih je godinu objavila čak 158, dio njih bio je usmjeren Vladi, dio ministarstvima, a dio Saboru. Unatoč tomu, dva su ključna problema:
1. Vlada RH u više slučajeva uopće nije odgovorila na dopise pravobraniteljice.
2. Sabor sustavno odgađa raspravu o izvješćima zbog čega podaci gube na relevantnosti.
Država ima tradiciju zatvaranja očiju na ove brojke
I dok se broj problema gomila, institucije i dalje ne reagiraju. Sama pravobraniteljica upozorava da problem nije vezan isključivo za prošlogodišnje izvješće. Naime, Sabor već niz godina uopće ne raspravlja o njezinim izvješćima, čime se onemogućuje bilo kakav ozbiljan pomak.
Izvješće za 2022. godinu Pravobraniteljica je predala Saboru u zakonskome roku, 31. ožujka 2023. Međutim, plenarna je rasprava u Saboru o tom izvješću održana tek 12. lipnja ove godine, dakle više od dvije godine nakon predaje.
Kašnjenje je dovelo do potrebe za objedinjenošću rasprave. Prema službenim podacima u dokumentima Sabora, na sjednici 10. lipnja ove godine, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je objedinjeno izvješća i za 2022., i za 2023., i za 2024. godinu. Razlog? Nedostatak mišljenja Vlade koje je, po proceduri, preduvjet za raspravu u Saboru.
Ovakvim djelovanjem, odnosno nedostatkom istoga, institucija zadužena za ljudska prava ostaje u sjeni. U isto vrijeme, podaci i preporuke zastarijevaju i postaju mrtvo slovo na papiru. A građani? Njihova prava, kako to obično i bude u Hrvatskoj, ostaju na dugoj listi čekanja.