Rast cijena grijanja noćna je mora za svakog građanina. Po najnovijim istraživanjima zaklade Bertelsmann, od 2028., Hrvatska će sa velikom mogućnosti biti jedna od najpogođenijih zemalja prilikom rasta cijena emisije ugljika. Fokus na rastu cijena najviše će se pokazati u zgradama i cestovnom prometu. On će se obračunavati u okviru jedinstvenog tržišta u Europskoj uniji.
Na taj način se žele potaknuti kućanstva da prestanu koristiti fosilna goriva koja uzrokuju velika oštećenja klime. Stvarna razlika u cijeni po izračunima bit će takva da će se u prosjeku godišnji trošak grijanja podići za 17 eura po kućanstvu. Naravno uz razlike od regije do regije. Što bi zapravo značilo da će tona ugljičnog dioksida do 2028. stajati 60 eura.
Najveći rast cijena grijanja pogodit će Poljsku
U područjima u kojima se još većinski koriste fosilna goriva, odnosno u nekim dijelovima istočne i srednje Europe, prognozira se da će godišnji troškovi grijanja kućanstva porasti za 100 do 400 eura zbog emisije ugljika koja još nije uračunata u cijene.
Najviše pogođena ovim porastom cijena bit će Poljska, s predviđanjima da će stanovnici godišnje morati dodatno izdvojiti čak 372 eura. Slijedi ih Slovačka s godišnjim povećanjem troškova za 243 eura, a zatim Hrvatska s 207 eura dodatnih troškova za grijanje. Na četvrtom su mjestu Slovenci koji će morati nadoplatiti 198 eura.
S druge strane, za neke države ova promjena znači pojeftinjenje grijanja, ako su u svoje račune već uključile cijenu emisije ugljika. Tako će stanovnici Švedske godišnje na grijanju uštedjeti 273 eura, a Danci 102 eura, ako tona emisije ugljičnog dioksida ostane 60 eura.
Što to znači za Hrvatsku?
U većim dijelovima istočne i srednje Europe, računi će biti veći za čak 100 do 400 eura godišnje. Prva na udaru jest Poljska sa 372 eura godišnje, slijedi ju Slovačka sa 243 eura godišnje, te na kraju dolazimo mi kao država. Po predviđanjima Hrvatska će sa svojim računima zadati puno problema, jer nam se smiješi cifra viša za čak 208 eura godišnje.
Rješenje su čišći izvori energije
Čišći izvori energije su zapravo ključna ideja cijele ove priče s CO₂ i rastom cijena. EU ne diže troškove zato da bi “kaznila” građane, nego da bi gurnula sustav prema energiji koja manje zagađuje i dugoročno je jeftinija.
Čisti izvori energije su oni koji proizvode znatno manje ili gotovo nimalo stakleničkih plinova u odnosu na fosilna goriva poput plina, lož-ulja i ugljena. Najpoznatiji su sunce, vjetar, voda i geotermalna energija, ali u tu skupinu ulaze i neka prijelazna rješenja koja nisu savršena, ali su znatno čišća od klasičnih opcija kako prenosi Slobodna Dalmacija.
Solarna energija je najdostupnija većini kućanstava u Hrvatskoj. Solarni paneli pretvaraju sunčevu energiju u električnu, a solarni kolektori mogu služiti isključivo za zagrijavanje vode. Prednost je što nakon početne investicije proizvodnja energije praktički ništa ne košta, a Hrvatska ima velik broj sunčanih sati godišnje. Mana je početno ulaganje i činjenica da proizvodnja ovisi o vremenskim uvjetima, ali se to sve više rješava baterijama i pametnim mrežama
Energija vjetra koristi snagu vjetra za proizvodnju električne energije i već je jedan od važnijih izvora u Hrvatskoj. Iako nije realna opcija za pojedinačna kućanstva, vjetroelektrane dugoročno smanjuju cijenu struje na razini cijelog sustava i smanjuju ovisnost o uvozu energenata.
Hidroenergija je jedan od najstabilnijih i najpouzdanijih čistih izvora. Hrvatska već velik dio električne energije dobiva iz hidroelektrana, što je dobra vijest jer voda ne proizvodi CO₂ tijekom rada. Međutim, potencijal za nove velike projekte je ograničen, a klimatske promjene donose sve više sušnih razdoblja, što može utjecati na proizvodnju.
Geotermalna energija je tiha zvijezda u usponu. Ona koristi toplinu iz unutrašnjosti Zemlje za grijanje ili proizvodnju električne energije. Hrvatska, osobito Panonska nizina, ima vrlo dobar geotermalni potencijal, ali je on još uvijek slabo iskorišten. Prednost geotermalne energije je što je stabilna i dostupna cijele godine, bez obzira na vremenske uvjete.