Press "Enter" to skip to content

Sankcioniranje medijskih divova za širenje dezinformacija

Europska unija tereti popularnu društvenu mrežu X (prethodno poznatu kao Twitter) za širenje dezinformacija. Thierry Breton, digitalni povjerenik, optužio je platformu X za navodni prekršaj u objavi na platformi te istaknuo kako platforma potiče širenje dezinformacija i da krši zakone o transparentnosti.

Nakon optužbe, X je javno obznanio kako želi da taj sudski proces ostane „slobodan od političkog utjecaja“ te naglašava kako su fokusirani na stvaranje „sigurnog i unkluzivnog okruženja za sve njihove korisnike, pritom štiteći slobodu govora“.

EU je pokrenula postupak protiv X zbog sumnji u kršenje Zakona o digitalnim uslugama (DSA), strožih pravila za tehnološke gigante. DSA stavlja dodatne obveze na tvrtke poput X-a, prijeteći velikim kaznama ili suspenzijom. Istraga se fokusira na širenje terorističkog sadržaja nakon napada Hamasa, a X tvrdi da je uklonio povezane račune.

EU također istražuje učinkovitost X-ovog Community Notes sistema, dok se zabrinutost oko sadržaja pojačala nakon što je Elon Musk preuzeo tvrtku i otpustio mnogo moderatora. U SAD-u, kontroverze su dovele do bojkota i sukoba s oglašivača, te spekulacija o mogućem bankrotu X-a.

Dezinformacije su ozbiljan problem jer mogu utjecati na javno mnijenje, donošenje odluka i društvenu koheziju. Važno je razvijati strategije za prepoznavanje, ograničavanje i suzbijanje dezinformacija kako bi se očuvala pouzdanost informacija i poticala informirana javnost. Preuzimanjem pozicije CEO-a bivšeg Twittera, Elon Musk je svojim potezima unutar tvrtke ugrozio samu filtraciju sadržaja, odnosno na neki način je dozvolio širenje dezinformacija putem njegove društvene platforme. Ovakvi događaji bi se trebali kazniti, pogotovo kada su u pitanju tehnološke tvrtke koje imaju ogroman utjecaj na društvo.

Odličan primjer velikog, a štetnog utjecaja dezinformacija možemo vidjeti u širenju neistinitih informacija o cjepivu protiv COVIDA-19. Ljudi su masovno po društvenim mrežama objavljivali neprovjerene informacije o cijepljenju, odnosno o razlozima zašto se ne bi trebali cijepiti dok su stručnjaci ukazivali na upravo suprotno. Takav negativan utjecaj se odrazio na ilegalno nabavljanje potvrda o cijepljenju i na prosvjede protiv cijepljenja. U tim slučajevima se na društvenim mrežama rijetko može vidjeti da je takav sadržaj označen kao moguća lažna vijest ili dezinformacija.

Osim toga, tijekom pandemije su se počela postavljati pitanja o medijskoj pismenosti te o velikoj potrebi obrazovanja za upotrebu medija kako mi se smanjili ovakvi štetni utjecaji. Međutim kako bi se smanjio broj dezinformacija i lažnih vijesti potrebna je i suradnja velikih medijskih divova koji trebaju implementirati nove prakse pomoću kojih bi se iskorijenio takav štetan sadržaj.

Comments are closed.