Press "Enter" to skip to content

Sestra dobila odštetu za smrt brata zbog propusta liječnika

Ljiljani P., sestra preminulog Damira Mihokovića iz Pitomače, dobila je odštetu od 75.000 kuna uz pripadajuće sudske troškove za nesavjesno liječenje njezina brata. Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, donio je nepravomoćnu presudu protiv Croatia osiguranja d.d. Zagreb. Nakon bratove smrti započela je tužbu protiv osiguranja 2010. godine zbog nesavjesnog liječenja u Općoj bolnici Virovitica.

Damir Mihoković je 28.7.2010. u Pitomači pao s bicikla te je prevezen u Opću bolnicu Virovitica. U bolnicu je stigao oko 23,48 sati i pregledan je na Odjelu za kirurgiju gdje je utvrđeno da je nalaz u redu i otpušten je kući. Međutim, 11 dana kasnije pronađen je mrtav u svojoj kući u 33-godini života.

Ljiljana je za 24 Sata ispričala što je sve njezin mlađi brat proživljavao tih 11 dana kod kuće: 

– Odmah idućeg dana ujutro i popodne suprug i ja smo došli do brata, jer sam saznala rekao da je pao s bicikla i da leži u kući. Kad smo ušli, rekao mi je „seka spusti rolete da mi ne ulaze muhe u sobu“. Znala sam da mu nije dobro, iako je govorio kako je sve u redu. Djelovao mi je smušeno.

Kada bi ga pitala o padu s bicikla on se toga nije sjećao i govorio je da je dobro. Nakon prvog pregleda još su nekoliko puta zvali hitnu, te je 1.8.2010. ponovno pregledan i vraćen kući. Dobio je analgetik protiv bolova i rečeno mu je da ne konzumira alkohol. 11-ti dan od pada s bicikla pronašla ga je mrtvog u krevetu. 

Bjelovarski Županijski sud odredio je obdukciju te je vještačenjem utvrđeno da se radi o propustima liječnika u virovitičkoj Općoj bolnici. U presudi se navodi da je dana 28.7.2010. u Općoj bolnici u Virovitici počinjena stručna medicinska pogreška te je evidentna odštetna odgovornost bolnice. Ta odgovornost sastoji se u tome da iako su imali razloge i simptome zbog kojih su ga trebali zadržati u bolnici radi promatranja te učiniti CT mozga, otpustili su ga kući uz preporuku mirovanja i uzimanja analgetika.

“Da je napravljen CT endokranija, intrakranijsko krvarenje bi se vidjelo u svom početnom stadiju i bilo bi zatraženo neurokirurško liječenje u nekoj od nadležnih ustanova. Ukoliko bi pak CT bio bez znakova posttraumatskog intrakranijskog krvarenja, pacijent bi mogao biti otpušten u kućnu njegu bez povećanog rizika pogoršanja.

No, pravilo je da se pacijenta zanesene svijesti, makar i zbog alkoholizma, primi u bolnicu radi kliničke opservacije. To, nažalost, nije učinjeno”, naglasio je sudski vještak iz područja neurokirurgije prof. dr. sc. Miroslav Vukić.

Comments are closed.