Neredi u Kazahstanu izazivali zabrinutost Moskve koja ionako već doživljava vrhunac loših odnosa zbog krize s Ukrajinom.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da pomno prati razvoj tih događaja te je izrazilo nadu da će se situacija što prije stabilizirati. Kazahstan je najveća država po površini i količini prirodnih resursa među bivšim sovjetskim državama nakon Rusije. Drugim riječima po strateškom značaju nadmašuje Ukrajinu. Svaka unutrašnja politička nestabilnost u susjednoj državi kao u Kazahstanu, koji ima najdužu granicu s Rusijom, mogli ozbiljno utjecati na interese Moskve. Shodno tome Artyunov, politički pisac smatra da Moskva neće dozvoliti promjenu vlasti u toj državi jer to može dovesti do preusmjeravanja na nove saveznike kao što je trenutno slučaj s Ukrajinom.
Istraživačica međunarodnih odnosa, Julia Osmolovoskaja smatra da bitnu stvar predstavlja dinamika protestnog raspoloženja. Navodni uzrok protesta u Kazahstan bio je rast cijena goriva, ali je zapravo reakcija na opasne pojave povezane s krizom režima i vlasti u susjednim zemljama.
Kazahstanske vlasti izjavile su kako je uspostavljen red u cijeloj državi, a situacija se stabilizirala. Uhićeno je oko 7000 prosvjednika, a kazahstansko ministarstvo zdravlja objavilo je da je ubijeno 164 ljudi,a od tog dvoje djece. Ovaj prosvjed smatra se najnasilnijim u 30 godina Kazahstanske neovisnosti, a kako bi se postigao mir u pomoć je pristigla Ruska vojska.
Comments are closed.