Velika je ovo godina za našu malu državu – finaliziran je postupak uvođenja eura, napokon je dovršena izgradnja i otvoren je Pelješki most, potvrđen je ulazak u Schengen, a u međuvremenu smo prošli i u polufinale svjetskog nogometnog prvenstva. S prvim siječnja 2023. Hrvatska postaje jedna od svega 15 država koje su ujedno i članice EU, NATO saveza, eurozone i Schengena.
Politički i teritorijalno Hrvatska napokon, nakon 30 godina borbi, previranja, pregovora i prilagodbi zakona međunarodnome pravu, djeluje kao zaokružena politička i gospodarska cjelina, koja je ispunila većinu ranijih težnji. No što zadnji uspjeh, tj. ulazak u Schengen, predstavlja za nas kao građane?
Posljedice svega što se izdogađalo, posebice unutar zadnjih 10 godina od priključivanja EU, predstavljaju veliki politički, gospodarski i kulturološki napredak. EU pruža pravni okvir zaštite svojih građana kakav nam je dosad, često, bio nezamisliv, zbog NATO saveza nam je vojska primorana pridržavati se visokih standarda, a Schengen predstavlja jednu od glavnih prekretnica ka postajanju turistički zanimljive destinacije zapadnim susjedima. Naime, ulaskom RH u Schengen građani EU ne prolaze granične kontrole, a granica RH s BIH, Srbijom i Crnom Gorom postaje vanjska granica Europske unije.
Hrvatski građani moći će ulaziti u sve zemlje članice Europske unije samo s osobnom iskaznicom, no moguće je, i očekivano, pooštravanje kontrola na granicama sa Srbijom, BIH i Crnom Gorom.
Ulazak Hrvatske u schengensko područje odvija se u par etapa, a zadnja se tiče zračnog prijevoza. Naime, to je pitanje odgođeno za 26. ožujka, jer procesu prethodi prilagodba terminala i smanjivanje kontrola, jer će se svi međunarodni letovi tretirati kao domaći.
Ulazak Hrvatske u Schengen i uvođenje eura izrazito su važne i dobre vijesti za sve građane, jer na određeni način predstavljaju završni korak hrvatske integracije u međunarodnim zajednicama, a uloga građana postaje iznimno bitna stavka u demokratskim procesima.
Comments are closed.