Da epidemijska situacija ima i svoje pozitivne strane dokazali su studenti Sveučilišta u Zagrebu.
Naime, unatoč očekivanjima, karantena je rezultirala većim brojem prijava za Rektorovu nagradu no ikada. Rektorovom nagradom nagrađuju se najbolji studentski radovi, a vrijeme epidemije očito je pogodovalo višku slobodnog vremena i produktivnosti u istraživanju znanstvenih i umjetničkih područja koja konkuriraju u izboru za najveću studentsku nagradu svake godine. Kao i uvijek, i ove godine prijaviti su se mogli svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, uključujući one s preddiplomskih, diplomskih te integriranih studija.
Prijavni proces
Prije same kvalifikacije za izbor Rektorovih nagrada student mora proći nekoliko etapa. Za početak, potrebno je odobrenje Etičkog povjerenstva s ocjenom etičnosti istraživanja. Zatim Povjerenstvo fakultetske sastavnice prijedlog ispravno prijavljenih radova šalje Akademskom vijeću, a ono Povjerenstvu za Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. Povjerenstvo pak dostavlja prijedlog rektorove nagrade samom Rektoru, Damiru Borasu, koji izabire najuspješnije od predloženih radova. Unatoč proceduri, trend porasta broja prijavljenih radova, iz godine u godinu, neprekidno raste. Prosjek valjano prijavljenih radova prvih godina osnutka nagrade bio je 220, a kasnijih 260. I dok je do ove godine , rekordna bila 2018. godina s visoko natprosječnih 288 prijavljenih radova, akademska godina 2020. sadrži popis od čak 297 valjano prijavljenih radova. Jedna od studentica koja je dobila nagradu je i Tena Gunčević. Sama je potvrdila zahtjevnost procesa prijavljivanja, ali i objasnila što ju je potaklo na pisanje rada. “Imala sam višak slobodnog vremena kojeg sam uložila u istraživanje. Trud je urodio plodom i nagrada je ovdje, no i da nije ne bih bila razočarana. Bilo mi je potrebno osjećati se korisnom u vrijeme koje mi često nije pružalo tu mogućnost.”
“Dosta studenata požalilo se na osjećaje tuge, usamljenosti i izgubljenosti.”
Također, kazala je kako je povećan broj prijava možda potaknut i novom situacijom pandemije. Smatra kako su se preko noći našli u online studiranju, svakodnevno iščekivali nove vijesti, promijenili svoje navike i propitkivali situaciju zbog viška vremena koje bi inače provodili u ugodnom društvu u okružju fakulteta. To je dovelo do ideja za istraživanja. “Dosta studenata požalilo se na osjećaje tuge, usamljenosti i izgubljenosti. Osim što se međusobno nismo viđali, bivali smo izbačeni iz studentskih domova i onemogućeni raditi studentske poslove. Online nastava u mnogim slučajevima nije zadovoljavala naše težnje za znanjem, a niti potakla našu motivaciju za učenjem. Inače bi nakon petice ili dobrog seminara kolektivno otišli na piće, ovako sam ga jedino mogla popiti sama u svoja četiri zida.” – kroz smijeh prepričava Tena.
Doista, zanimljivo je kako se po popisu tema može zaključiti kako su brojni studenti pronašli inspiraciju upravo u Korona Virusu. Neki od naslova tako su: “Razlike u terapiji pri otpustu iz bolnice između ženskih i muških mladih bolesnika s akutnim koronarnim sindromom”, “Istina i dobro u Korona virus krizi u svjetlu pet Aristotelovih umnih kreposti”, “Korona kao priča (o Korona virusu u virtualnom prostoru)”, “Procjena učinaka pandemije Korona virusa na turističke dolaske i noćenja u Republici Hrvatskoj te na vrijednost CROBEX turist indeksa Zagrebačke burze”, itd..
Dakle, i u slučaju da doista dođe do novog lockdowna, ostanimo optimistični. Kad opet izađemo na ulice, šetat ćemo među više nagrađenih akademskih građana no ikad prije!
Comments are closed.