Zaklada Friedrich Ebert Stiftung (FES) i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveli su još jedno istraživanje o mladima u Hrvatskoj. Studija o mladima pod nazivom „Mladi u vrijeme neizvjesnosti“ provodila se tijekom veljače i ožujka ove godine online anketnim upitnikom. Sudjelovalo je 717 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina.
Glavni je cilj istraživanja bio ustanoviti koji su stavovi i ponašanja mladih u hrvatskom društvu, a potom ih opisati i analizirati. Istovjetno istraživanje provedeno je, osim u Hrvatskoj, u 11 drugih zemalja jugoistočne Europe i zapadnog Balkana.
Ovo je treće istraživanje o mladima na kojemu su surađivali Institut i FES, prva dva su provedena 2012. i 2018. godine.
Mladi i obrazovanje
U studiji je analizirana percepija kvalitete odgojno-obrazovnih institucija. U Hrvatskoj mladi obrazovni sustav u prosjeku ocjenjuju s ocjenom dobar, odnosno 3,1. Veći je udio onih koji su obrazovnim sustavom zadovoljni ili izrazito zadovoljni (39 %). Ipak, mladi koji su najviše vremena proveli u obrazovnim institucijama, odnosno oni s najvišim stupnjem obrazovanja i oni koji su već na tržištu rada, dali su najniže procjene kvalitete.
Iako je s godinama primijenjeno niz obrazovnih reformi, smanjuje se udio mladi koji su donekle zadovoljni obrazovanjem, a povećava se udio onih koji su nezadovoljni kvalitetom obrazovnog sustava.
Osim toga, povećava se i broj mladih koji smatraju da u visokoobrazovnim institucijama ima slučajeva korupcije. Čak 65 % ispitanih mladih smatra da postoje slučajevi kupovine ocjena i ispita na fakultetima i visokim školama. Taj podatak daje naslutiti pad povjerenja u institucionalno obrazovanje.
Boravak u inozemstvu
Emigriranje iz Hrvatske, na kraće ili dulje razdoblje, želja je mnogo mladih. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što je olakšalo migriranje u ostale države članice, to je ostvarilo njih nešto manje od 100.000. Samo u 2022. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske je iselilo 46.287 osoba, a od toga 28 % mladih u dobi od 15 do 29 godina.
Želju za boravkom u inozemstvu u razdoblju duljem od šest mjeseci ostvarilo je 18,9 % mladih. To je triput više nego 2018. kada je, također, provedeno ovo istraživanje. Porastao je broj onih koji su već u srednjoj školi stekli iskustvo školovanja i života izvan Hrvatske kao i broj studenata koji su dio studiranja proveli u inozemstvu. Kod ostalih postoji značajan interes za pohađanje studija u inozemstvu.
Zabrinjavajuć je podatak da samo 22 % mladih nema namjeru iseliti iz Hrvatske dok je 2018. godine taj udio iznosio 62,5 %. Udvostručio se udio mladih koji imaju jaku i vrlo jaku želju za iseljenjem.
Mladi koji žive u kućanstvima koja se susreću s financijskim problemima i oskudicom češće izražavaju želju za odlaskom iz države u odnosu na one koji žive u financijskim stabilnim kućanstvima. S obzirom na to da se povećao broj onih koji svoju životnu situaciju ocjenjuju kao materijalno ispodprosječnu, podatak da se više mladih želi preseliti ne začuđuje. Kako bi se ovaj trend preokrenuo potrebno je poboljšanje socioekonomskog položaja obitelji u Hrvatskoj.
Namjera za preseljenjem u drugu državu realnija je onda kada je osoba poduzela konkretne korake kako bi taj cilj ispunila, a sve više mladih to i čini. Porastao je broj mladih koji su kontaktirali ambasade zemalja u koje namjeravaju useliti (s 1,6 % na 4 %), moguće poslodavce (s 6,1 % na 10,8 %) i obrazovne ustanove (s 4,5 % na 10,1 %).
Glavni je razlog potencijalnog emigriranja poboljšanje životnog standarda, slijede veće plaće i bolje prilike za zapošljavanje. Neki od ostalih razloga su korupcija i klijentelizam, želja za iskušavanjem drukčije kulture i bolje mogućnosti za započinjanje vlastitog posla.
Obitelj i planovi za budućnost
U odnosu na 2018. porastao je broj mladih koji žive samostalno (11 %). S partnerom ili partnericom živi 19 % mladih što je stabilan udio u odnosu na prethodna istraživanja. Pola mladih živi s roditeljima jer im je to najjednostavnije i najudobnije rješenje, a njih 34 % kažu kako bi živjeli samostalno kada bi im to dopuštale financijske mogućnosti.
Većina ispitanika, čak njih 93 %, ocjenjuje svoj odnos s roditeljima dobrim, a od toga njih 41 %, iako odnos ocjenjuje kao dobar, smatra da postoje razlike u mišljenjima. Tu su vidljive razlike u spolu. Mladići više iskazuju dobar odnos s roditeljima dok više djevojaka kaže kako se slaže s roditeljima unatoč tome što ne dijele jednaka mišljenja.
Iako brak kao institucija gubi popularnost, još uvijek je poželjan u hrvatskom društvu koje prihvaća tradicionalne vrijednosti. Međutim, znatno je opao broj mladih koji žele imati djecu u budućnosti. Djecu ne želi imati 23 % ispitanika što je značajan porast u odnosu na 2018. kada je taj stav izrazilo 6,4 % ispitanika. Ostali u prosjeku planiraju imati dvoje djece.
U istraživanju je ispitano i koja su obilježja kod partnera ili partnerice bitna mladima. Zanimljivo je da je za sva navedena obilježja poput razine obrazovanja i religijskih uvjerenja važnost oslabila u intenzitetu u odnosu na 2018. Međutim, u odnosu na 2012. oslabila je važnost za sva obilježja osim za djevičanstvo koje je 19 % ispitanika ocijenilo kao važno ili vrlo važno što je duplo više u odnosu na 2012. godinu.
Djevičanstvo je važnije muškarcima dok su ženama važniji razina obrazovanja i ekonomski standard. Starijim ispitanicima manje su bitne tradicionalne vrijednosti u odabiru partnera dok su mlađim ispitanicima važniji ekonomski standard, odobrenje obitelji i nacionalnost. Ipak, u prosjeku su najznačajnije vrijednosti kod odabira partnera ili partnerice obrazovna razina, odobrenje obitelji i religijska uvjerenja.
Vrijednosti, stavovi i percepcije
U odnosu na 2018. godinu došlo je do pada u udjelu mladih koji izražavaju zadovoljstvo svojim životom, a porastao je broj onih koji izražavaju pesimizam u odnosu na osobnu i na društvenu budućnost. Najviše mladih brine strah da će biti bez posla i u lošoj zdravstvenoj situaciji. Nakon toga slijedi strah od rata, niske mirovine, stambenih problema i strah od seksualnog nasilja. Registriran je i porast straha od previše imigranata i izbjeglica.
Mladima su u skupini osobnih vrijednosti najvažnije one emancipacijske – neovisnost, karijera i preuzimanje odgovornosti. Značajno se više žene slažu s emancipacijskim tipom vrijednosti od muškaraca. Tradicionalistička vrijednosna orijentacija (želja za osnivanjem braka i osnivanjem obitelji) oslabila je u odnosu na 2018., a njoj su najmanje skloni najstariji ispitanici. Najmlađi ispitanici najviše su skloni materijalizmu, a vrijednosti društveno-političkog angažmana u prosjeku su najmanje značajne mladima.
Studija se bavila i pitanjem prepoznavanja i doživljavanja različitih vrsta diskriminacije. Porastao je broj mladih koji su doživjeli diskriminaciju. To se donekle može pripisati i tome da, prema istraživanjima, raste svijest građana o tome što je diskriminacija. Žene su češće doživjele i češće prepoznaju rodnu diskriminaciju dok su muškarci češće iskusili diskriminaciju na temelju etniciteta i političkih uvjerenja.
Dolazi do rodne polarizacije kada su u pitanju prava pojedinih grupa pa tako žene pokazuju višu razinu socijalne osjetljivosti od muškaraca. Prepoznaje se blaga liberalizacija odnosa spram homoseksualnosti i abortusa, ali se primjećuje polarizacija stava o pravu na brak homoseksualnih parova i njihovom pravu na roditeljstvo.