Popularnost ovog baleta raste kako se približavaju blagdani, mnogi su čuli za njega, a karte za kazalište su već odavno rasprodane. No, koja je priča o Orašaru i što je to zapravo?
Balet je nastao prema priči njemačkog autora E. T. A. Hoffmanna 1816., a svjetsku slavu stekao je zahvaljujući ruskom skladatelju Petru Iljiču Čajkovskom. Praizveden je u Sankt Peterburgu 1892., a zanimljivo je da tada nije postigao gotovo nikakav uspijeh. Pisan je u dva čina. Njega popularnost raste još od 1960-ih i neizostavan je dio klasične baletne literature.
Priča o Orašaru vodi nas u bajkoviti svijet mašte kada djevojčica Klara za Božić od ujaka dobiva drvenog vojnika. Cijela priča zapravo se odvija kao san u kojem Orašar obrani Klaru od kralja miševa. Zatim se preobražava u princa koji vodi djevojčicu u svijet Šećerne Vile gdje caruju slastice iz najrazličitijih dijelova svijeta. Ples Šećerne Vile jedan je od najpoznatijih i najizvođenijih dijelova svih baleta.
Pojam orašara mnogo je stariji od Čajkovskog i njegovog baleta. To je izvorno alat za drobljenje orašastih plodova. Prema njemačkom folkloru vjeruje se da obiteljima donosi sreću i štiti njihov dom. Oblik kakav danas poznajemo nastao je u 17. stoljeću zahvaljujući Christianu Steinbachu, “kralju orašara” koji ih je počeo izrađivati u obliku vojnika.
U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu Orašar se izvodi i nakon završetka blagdanske sezone, ali su karte rasprodane gotovo odmah nakon najave. Međutim, Orašara uvijek možemo pokloniti kao znak dobre sreće i zaštite od nesreće.
Comments are closed.