U kineskom Xinjiangu više od milijun Ujgura i drugih muslimanskih manjina nalazi se u kampovima za “preodgajanje” za koje kineska vlada tvrdi da su bezopasna strukovna središta koja predaju korisne vještine u karijeri. Ali bivši logoraši opisali su ih kao de facto zatvore koji provode masovno pranje mozga i poslušnost Komunističkoj partiji. Kako se bude pojavilo više dokaza o mučenju, prisilnoj sterilizaciji žena i drugim metodama smanjenja stanovništva, treba li situaciju u Xinjiangu nazvati genocidom?
Ujguri su turkijska etnička skupina koja živi u istočnoj i srednjoj Aziji, prvenstveno u kineskoj regiji Xinjiang. Regija obiluje prirodnim resursima poput prirodnog plina i nafte, a Kini je osim toga važna i iz političkog aspekta. Sredinom prošlog stoljeća Ujgurski ekstremisti su se nasilnim neredima i terorističkim napadima nastojali osamostaliti te odcijepiti od Narodne Republike Kine. Ovi događaji pobudili su viziju kineske vlade koja Ujgure i druge muslimanske manjine na području Xinjianga vidi kao potencijalne separatiste i teroriste.
Dvije ujgurske aktivističke organizacije su u srpnju 2020. godine podnijele žalbu Tužiteljstvu (OTP) pri Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) protiv kineskog vodstva. U tužbi se navodi kako su se službenici bavili genocidom i zločinima protiv čovječnosti nad manjinskim ujgurskim stanovništvom u Xinjiangu te se oštro poziva Međunarodni kazneni sud na istragu zločina, uključujući masakre, masovne logore i prisilni nestanak osoba.
Pritužbu je do sada podržalo više od 60 parlamentaraca iz 16 zemalja, uključujući i Međunarodni savez parlamentaraca koji je pozvao glavnog tužitelja međunarodnog saveznog suda da prihvati tužbu u kojoj se navodi genocid Kine nad svojom ujgurskom muslimanskom manjinom. Zahtjev upućen glavnom tužitelju Fatouu Bensoudi smatra se prvim testnim slučajem klime za ljudska prava otkako je Joe Biden postao izabrani predsjednik.
Comments are closed.