Čini se ozbiljno, ali Bijela kuća osigurava Amerikance da se Trump “samo šalio”…

Bivši američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzburkao političku scenu izjavom koja je u SAD-u, ali i širom svijeta, izazvala lavinu reakcija i zabrinutosti. Govoreći o nadolazećim izborima, Trump je u jednom trenutku doveo u pitanje samo njihovo održavanje, što su mnogi protumačili kao opasno koketiranje s idejom odgode demokratskog procesa.
U SAD-u se 3. studenog 2026. održavaju redovni međuizbori (midterms). Izbori koji se održavaju svake dvije godine, točno polovicu puta između predsjedničkih izbora. Na tim izborima građani odlučuju o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, ni manje ni više, svaki član Zastupničkog doma ima mandat od dvije godine, pa se svi izbori istovremeno. Također se bira približno jedna trećina američkog Senata (35 od 100 mjesta), ljudi koji služe šestogodišnje mandate i čija se natjecanja dogodila ciklički. Osim toga, u mnogim saveznim državama glasa se i za guvernere, članove državnih zakonodavnih tijela i druge lokalne pozicije.
Ovi izbori su posebno važni jer određuju tko će kontrolirati američki Kongres, odnosno, zakonodavno tijelo koje piše i blokira zakone, kontrolira proračun i ima ovlasti nad nadzorom izvršne vlasti.
Trumpov PR tim se preznojava svakim danom
Iako njegovi suradnici kasnije tvrde da je riječ o “šali” ili “ironičnom komentaru”, kritičari upozoravaju da ovakve izjave, kada dolaze od političara Trumpova utjecaja, ne mogu biti shvaćene olako. Posebno u zemlji koja se još uvijek suočava s posljedicama osporavanja izbornih rezultata iz 2020. godine.
Trump je komentare dao u kontekstu mogućih gubitaka svoje stranke na budućim izborima, naglasivši kako su izbori često “nepošteni” i kako sustav, prema njegovim riječima, radi protiv njega i njegovih pristaša. U tom je tonu izrekao rečenicu koja je odjeknula medijima: da se čovjek ponekad zapita “bi li izbore uopće trebalo održavati”.
Bijela kuća i republikanski dužnosnici brzo su pokušali smiriti situaciju, ističući da ne postoji nikakav plan za odgodu izbora te da američki predsjednik, pa ni bivši, nema ovlasti samostalno utjecati na izborne rokove. Ustav SAD-a jasno definira trajanje mandata i izborni ciklus, a svaka promjena zahtijevala bi široki politički konsenzus i ustavne izmjene.
Unatoč tim pojašnjenjima, Trumpove riječi dodatno su produbile podjele u američkom društvu. Dok ga pristaše brane tvrdeći da “govori ono što mnogi misle”, protivnici upozoravaju da se normalizira retorika koja potkopava povjerenje u demokratske institucije.
Jedno je sigurno: i bez formalne moći, Donald Trump i dalje ima sposobnost jednom izjavom uzdrmati politički sustav i ponovno otvoriti pitanje; koliko je američka demokracija danas otporna na politički pritisak i populističku retoriku.
Iako Trumpova izjava o tome da se izbori možda “ne bi trebali ni održati” formalno nema pravnu težinu, njezin politički i simbolički učinak teško je zanemariti. U zemlji u kojoj su izbori temelj demokratskog poretka, čak i neobavezne ili ironične opaske o njihovu ukidanju ili odgodi dodatno potkopavaju povjerenje javnosti u institucije i produbljuju već postojeće podjele.
Međuizbori 2026. godine nisu tek rutinski politički događaj, već ključni mehanizam kontrole vlasti koji određuje smjer američke politike u drugoj polovici predsjedničkog mandata. Upravo zato svako dovođenje u pitanje njihova održavanja, bez obzira na namjeru, izaziva zabrinutost daleko izvan granica SAD-a.
U tom kontekstu, Trumpove riječi još jednom potvrđuju da borba za politički utjecaj u Americi sve češće izlazi iz okvira klasične kampanje i prelazi u sferu retorike koja testira granice demokratskih normi. A pitanje koje ostaje otvoreno nije može li se izborni sustav formalno zaustaviti, nego koliko ovakve poruke dugoročno slabe vjeru građana u samu ideju izbora.