Božić nam je pred vratima. Kućom se širi miris božićnih kolača, božićna jelka je okićena, a sarma se polako hladi – jer znate onu narodnu „sarma je najbolja kada odstoji nekoliko dana“. No, jeste li se ikada zapitali zašto je baš sarma nezaobilazno jelo na našem blagdanskom stolu?
Porijeklo sarme
Sarma je jelo od miješanog mljevenog mesa te riže umotanih u list ukiseljenog kupusa. U nekim zemljama mota se i u lišće vinove loze ili blitve, a dolazi s područja nekadašnjeg Osmanskog carstva te u prijevodu s turskog znači umotan. Tijekom migracija sarma je došla i u naše krajeve, no s vremenom prilagodili smo je svojim mogućnostima. Primjerice, izvorna sarma u sebi ne sadrži svinjsko meso jer dolazi iz muslimanske kulture, no kod nas, svinjsko meso nezaobilazan je sastojak.
Kako je sarma postala tradicionalno jelo u Hrvatskoj?
U različitim kulturama diljem svijeta postoji vjerovanje kako određena hrana donosi sreću, blagostanje, zdravlje i uspjeh. Zbog toga se u blagdanskim danima konzumiraju određene namirnice. Svinjetina je bogata masnoćom te tako simbolizira uspjeh i blagostanje što je usko povezano sa zdravljem i srećom, dok zeleno povrće, poput kupusa, asocira na papirnate novčanice. Poznato je kako se kolinje u našim krajevima održava u studenom i prosincu što bi značilo da su nekada ljudi jeli namirnice koje su u tom trenutku imali. Tada nisu imali kako skladištiti višak stoga su ga morali potrošiti u određenom periodu. Tako se svinjetina jela za vrijeme blagdana, dok se kupus kiselio u rujnu, a svoj vrhunac dosegao bi u prosincu. Valja spomenuti kako je kiseli kupus pun vitamina C što je poželjno unositi u organizam tijekom zimskih mjeseci kada je naš imunitet najranjiviji.
Srećonoša
Možemo zaključiti kako je sarma odlično jelo koje prema starim vjerovanjima nosi sreću. Svinjsko meso glavno je meso unutar sarme, obložena je kiselim kupusom te je okrugle forme koja također simbolizira sreću.
Comments are closed.