Donald Trump, 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država rođen je Queensu, New York, 14. lipnja 1946. godine. Obrazovao se na Vojnoj akademiji u New Yorku i na Wharton School of Finance and Commerce na Sveučilištu Pennsylvania. Još prije nego što je diplomirao privukle su ga nekretnine i građevinarstvo, a kao mladić preuzeo je očevu tvrtku preimenujući je u Trump Organization.
Tijekom 2016. godine Trump je pobijedio više od desetak iskusnih suparnika kako bi dobio republikansku nominaciju i nastavio je s pobjedom na izborima nad bivšom državnom tajnicom Hillary Clinton. U 2016., 8 od 10 američkih okruga donijelo je uvjerljivu pobjedu ili Trumpu ili Hillary Clinton. U tim sve homogenijim zajednicama, nitko se ne mora truditi oko kompromisa i povjerenja koje on zahtijeva. Od mjera protiv pobačaja do zakona koji reguliraju tvorničku poljoprivredu, provodi se politička akcija u kojoj većina može raditi što želi bez posla s “onim ljudima” koji žive u sljedećoj državi preko ili nekoliko milja dalje. “Učinimo Ameriku ponovno velikom” bio je slogan njegove kampanje, no njegova kampanja je promijenila američku politiku na brojne načine. Za njegove najvatrenije pristaše, nastojanja predsjednika Trumpa da promijeni stvari u Washingtonu; provoditi nacionalističku ekonomsku politiku o trgovini, radnim mjestima i imigraciji; a promicanje kulturno konzervativne retorike i rasni pozivi vrijedni su prekida s prošlim predsjedničkim ponašanjem i nacionalnim jedinstvom. Za njegove klevetnike, postupci Trumpa i njegove administracije predstavljaju ozbiljno ukidanje predsjedničkih normi i označavaju opasan pomak od pluralističke demokracije prema autoritarnijem nacionalizmu. Mnogi drugi birači s manje intenzivnim osjećajima prema Trumpu samo pokušavaju izbaciti cijeli spektakl iz glave i pronaći neki privid normalnosti u politički razbijenom okruženju.
Naime, kandidati za ostale funkcije će morati pokazati biračima da su osobno i politički suprotni Trumpovom profilu. Morat će se pokazati kao pristojnim, stabilnim i racionalnim ljudima koji nisu korumpirani novcem i koji ne krše pravila i norme američke demokracije. Oni koji žele poboljšati povjerenje javnosti u vladu i vratiti uvjerenje da vlada može pomoći ljudima i služiti općem dobru morat će osmisliti i izboriti se za skup politika kako bi se prekinula neugodna veza između novca i politike. Ujedno se smatra da je Trump oslabio tisak, no to nije točno. Istina je da je koristio predsjedničku govornicu za nasilnike kako bi se izrugivao novinarima nazivajući ih raznim pogrdnim imenima i “narodnim neprijateljem” te je one medijske kuće koje nijme favorizirao nazivao neuspjelima. Trump je onim novinarima koji mu se nisu svidjeli oduzeo novinarske akreditacije. Nitko se od novinara nije bojao prozivati Trumpa ili njegove pristaše. Slobodni američki tisak je još uvijek slobodan i prilično zdrav. Njegovi financijski i strukturni problemi povezani su s njihovom prilagodbom na internetsko doba, a sve se to dogodilo prije Trumpa.
Comments are closed.