Press "Enter" to skip to content

Tolerancija na govor mržnje u javnom prostoru

Foto Ivo ČAGALJ/PIXSELL

Umjetnički projekt “Usputno zlo”, kojeg su pokrenuli su udruga Vizura aperta i umjetnica Tanja Dabo, zadnjih mjeseci prikupljao je i dokumentirao govor mržnje na javnim površinama i ulicama gradova i sela u Hrvatskoj uz sudjelovanje građana i građanki.

Udruga Vizura zahtijevala je izjašnjavanje hrvatskih institucija po pitanju natpisa sa govorom mržnje. Naime, traži se odgovor na pitanje radi li se o sadržaju i djelovanju koje je zabranjeno zakonima i Ustavom.

Istraživanje je provedeno u Zagrebu, Splitu i Osijeku u većem opsegu te Rijeci, Sisku, Kostreni, Benkovcu, Donjem Karinu, Gornjem Karinu, Tinju, Lišanima Tinjskim, Polači, Vrani, Obrovcu, Muškovcima, Bjelovaru, Čazmi, Pločama, Maslenici, Petrovoj gori i odmorištu Lepenica na autocesti Rijeka-Zagreb u manjem opsegu.

Pronađeno je preko 460 natpisa na preko 180 lokacija, a radi se o većim dijelom istim natpisima poput simbola kukastog ili keltskog križa, znaka SS, ušatog ustaškog slova U, grba Hrvatske iz NDH s prvim bijelim poljem na šahovnici, zatim natpisi “Za dom spremni”, NDH, “Ubij Srbina”, “Ubij pedera”, “Ubij tovara”, “Srbe na vrbe”, “Srbine čakija ti ne gine”, “Vješala ZG kolji Srbe”, “Pederi i Srbi na vrbe”, “Pupovac u zatvor” i slično.

Nakon što je poslan dopis državnim institucijama, ministarstvima i pravosudnim institucijama s upitom vezano uz pozivanje na nasilje i ikonografiju zločinačkih razdoblja u javnom prostoru u Hrvatskoj, stigao je odgovor iz Ministastva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije Hrvatske. 

U svojem odgovoru su naglasili kako “pozitivno zakonodavstvo u RH ne navodi popis poruka, fotografija ili simbola koji sami po sebi predstavljaju prekršaj ili kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti.” Iz MUP-a navode i to da je “pojavu takvih simbola ili poruka potrebno promatrati u vremenskom i prostornom kontekstu, kao i u kontekstu s drugim događajima i radnjama koje prate pojavu takvih simbola ili poruka.”

Bez obzira na dobiveni odgovor, istraživanje “Usputno zlo”, prema riječima autorke Tanje Dabo i kustosice Davorke Perić, i dalje je strogo kritično prema toleranciji sustava, ali i društva u cjelini, spram zla u javnom prostoru.

Foto Tomislav Čuveljak/NFOTO
“Mnogi natpisi navedenog sadržaja odolijevaju godinama, a većinu njih nitko i ne pokušava ukloniti. To je zlo s vremenom postalo prihvatljivo, a nitko se sustavno ne brine o tome. Uvjerene smo da umjetnički rad, pa tako i ovo umjetničko istraživanje, može svojim neposrednim obraćanjem lakše doprijeti do ljudi i ukazati na ozbiljne probleme prisutne u društvu te da zbog svoje javne vidljivosti može biti učinkovitije, jer upravo javna vidljivost umjetničkog projekta može potaknuti institucije na obavljanje svojih dužnosti”, navodi se u priopćenju.

Comments are closed.